Nezrele imaju dlakavu kožicu, zrele su na opip slične kruški. Sirove su potpuno nejestive, no dunje zato neodoljivo mirišu i pravi su osvježivač zraka. Čak i kad se namreškaju i osuše, još će dugo širiti ugodan miris.
Iako nam dunje dolaze iz Turkistana i Perzije, danas rastu po cijeloj Europi. Za stare Grke i Rimljane bile su simbol sreće, ljubavi i vjernosti. Iako ćemo ih teško pronaći u trgovinama i na tržnicama, još uvijek ih ima po vrtovima.
Kada su zrele
Zrele dunje prepoznat ćemo po intenzivnoj zlatnožutoj boji. Ako voće nije potpuno zrelo, ima na koži dlačice koje se mogu obrisati. Dunje uvijek treba skuhati. Za pripremu želea i marmelada dunje se ne gule jer se dragocjeni pektin nalazi u koži. Marmeladu možete namazati na kruh, a odlična je i uz svinjetinu i divljač. Možete ih ispeći kao jabuke i kruške te nadjenuti mješavinom maslaca, šećera i slatkog vrhnja. Već s jednom ili dvije dunje obogatit ćete pitu od jabuka: ogulite ih, narežite na kockice, 10 minuta kuhajte u vreloj vodi, potom rasporedite na pitu već prekrivenu jabukama.
Hrane kožu
Zbog svoje izuzetne hranjivosti dunja ima i posebno mjesto u kozmetici. Voćka je naime puna vitamina, gorkih tvari, minerala, sluzi i voćnih kiselina. Za zdravlje i ljepotu koristile su je već naše bake: dobro čine probavi, pomaže kod prehlade i ublažava upale na koži. Nećemo baciti ni koštice. Njihova je sluz blagotvorna za isušenu i upaljenu kožu, raspucale usnice i opekline. Zbog pozitivnih učinaka dodaju je različitim kozmetičkim sredstvima, pa i losionima za oči. Namažite si sluz na iritirani i isušeni dio kože i ostavite neka se na njoj posuši. Dobit ćete zaštitni film koji će u koži čuvati vlažnost, a ujedno će pozitivno djelovati na nadraženost.
Ako i u vašem vrtu raste dunja, na proljeće će vas razveseliti mirisnim cvjetovima, a ujesen slasnim plodovima koji već izdaleka privlače pažnju svojom zlatnom bojom i aromatičnim mirisom.
Drvo dunje naraste do 6 metara, a najbolje uspijeva na osunčanim položajima. Za razliku od jabuke i kruške, ne treba ga često obrezivati - tek svake 2 do 3 godine dovoljno je malo razrijediti grane i u proljeće dodati kompost.
Čaj od koštica
Posušene koštice koristimo za liječenje upala i katara crijeva, čiji je najkarakterističniji znak proljev. Koštice s ljuskom su sluzave, što ima ljekovit učinak. Čaj koji zatvara pripremit ćete tako da 1 čajnu žličicu cijelih posušenih koštica 6 sati namačete u 1 dl hladne vode. Čaj prije upotrebe procijedite i zagrijte. Konzumirajte po šalicu na dan.
Jeste li znali?
- I u Hrvatskoj je običaj da se prilikom rođenja djeteta posadi dunja kao simbol plodnosti, ljubavi i života.
- U antici su dunje bile obavezan dar na vjenčanjima, a stavljali su ih i u sobe kao osvježivače zraka. Taj se običaj dugo zadržao pa se možda još uvijek sjećate dunja s ormara.
- Rimljani su dunjino ulje koristili za izradu parfema.
- Riječ marmelada dolazi od portugalskog naziva za dunju - marmelo.
- 10 dunja
- 3,5 šalice vode
- 3,5 šalice šećera
- sok 1 limuna
- korica 1 limuna
- kora cimeta (prema želji)
Priprema:
- Dunje dobro obrišite, prepolovite, odstranite jezgru i koštice i narežite na male komadiće.
- Narezane dunje, vodu i limunov sok stavite u veliki lonac.
- U gazu zavežite cimetovu i limunovu koricu te ih uronite u lonac. Sve zajedno kuhajte do vrenja pa dodajte šećer. Kako dunje sadrže mnogo pektina, nije potrebno dodavati želatinu da bi se marmelada zgusnula.
- Smanjite temperaturu i kuhajte dok se dunje ne smekšaju i raskašaju.
- Prema želji možete ih izmiksati ručnim mikserom, no prije toga nemojte zaboraviti izvaditi gazu, ili jednostavno ostavite kao džem s malim komadićima dunji.
Savjet više: S obzirom da su dunje zapravo prirodna želatina, dobrodošao su dodatak i pri ukuhavanju druge slatke zimnice, na primjer jabuka, krušaka, kakija.