Uzgojili ste svoje začinsko bilje, no vrijeme je da ga pokupite i pospremite za zimu. Ono uglavnom ima toliko malo vlage da se proces sušenja odvija vrlo brzo i gotov je netom nakon same berbe. Sušenje ima i ekonomsku računicu, osobito uzmemo li u obzir visoku cijenu kvalitetnih sezonskih začina i čajeva. Naposljetku, možete eksperimentirati s okusima i napraviti sami svoju mješavinu.
Od začinskog bilja koje običavamo dodavati jelima uglavnom koristimo lišće, dok se kod drugih začina i čajeva usredotočujemo na koru, bobice, pupoljke, ponekad i na cvijet, plod, korijenje i sjeme. Evo primjera: kora (cimet); bobice (papar); pupoljci (klinčić, lavanda); plod (chili papričica, vanilija); lišće (peršin), korijen (češnjak, hren); sjeme (korijander, kleka).
Berite ga u jutarnjim satima
Kako biste što uspješnije započeli proces pohranjivanja svog začinskog bilja, berite ga sredinom jutra, prije jakog sunca koje će isušiti njegova esencijalna ulja, ali nakon što se podigne rosa. Odstranite stare, odumrle ili oboljele dijelove biljke. Pranje svježeg bilja nije neophodno ukoliko je uzgojeno organski. Kad berete bilje zbog sjemena, pazite da je ono smeđe boje i čvrste strukture te da nije lomljivo. Ukoliko želite osušiti cvijet biljke, kao što je primjerice kamilica, odrežite cvjetne pupoljke netom nakon što su se otvorili. Potpuno osušeno bilje i začini zaštićeni su od bakterija i plijesni i bit će upotrebljivi idućih 6 do 12 mjeseci. Kako biste uspješno odstranili vlagu, neophodna je stalna cirkulacija zraka. Toplina također neće odmoći.
A kada ste to učinili, možete se "baciti na posao" - sušenje!
Pet učinkovitih metoda sušenja
1. Unutra na zraku. Svežanj bilja skupite, povežite konopcem i objesite naopako na toplom i suhom mjestu (zbjegavajte kuhinju zbog pare!). Svežanj zaštitite muslinom, gazom ili eko papirom na kojem probušite nekoliko manjih rupa kako bi zrak mogao cirkulirati. Ako lišće, cvijeće ili grančice sušite zasebno, napravite postolje za sušenje, a za to vam može poslužiti i stari okvir prozora te mreža pričvršćena za drveni okvir. Stavite gazu preko postolja i na nju položite bilje. Pričekajte da se potpuno osuši, a što može trajati od nekoliko sati do nekoliko dana, pa ga uskladištite.
2. Vani na suncu. Ova je metoda idealna za toplo i suho vrijeme, s najviše 60 posto vlage u zraku. Važno je da bilje ne izlažete izravno sunčevim zrakama i da ga tijekom noći unesete u kuću.
3. U dehidratoru. Cijena komercijalnih dehidratora za hranu kreće se od 200 do 2500 tisuće kuna, no nećete pogriješiti ako izaberete onaj srednje cijene. Pripazite samo da ima ugrađen ventilator. Oni bolji i skuplji imaju praktične dodatke, kao što su digitalni timer i ručni termostat te možda veći broj polica za odlaganje hrane, što ih čini i energetski učinkovitijima. Pogodni su i za dizanje tijesta, kao i za proizvodnju jogurta(fermentacija mlijeka).
4. U pećnici. Ovaj postupak samo zvuči jednostavno. Sušenje bilja odvija se na 37 stupnjeva, a brojne pećnice i nemaju tako nisku temperaturu. Osim toga, potrebno je da pećnica ima ugrađen ventilator. Želite li ipak iskušati ovu metodu, uključite pećnicu na najnižu temperaturu, pustite ju da grije kraće vrijeme, potom ju isključite, ali odškrinite vrata i podbočiti ih drvenom kutljačom. Pratite koliko je vremena potrebno da temperatura u pećnici padne na 37 stupnjeva i koliko dugo će se takva u njoj zadržati. Biljke je jednostavnije sušiti u pećnici nego što je to slučaj s voćem i povrćem, zato što se ono suši mnogo brže i jednostavnije.
5. U mikrovalnoj pećnici. Mikrovalka će uspješno osušiti vaše bilje, no eksperti ne preporučuju ovu metodu za one biljke koje imaju mnogo vlage. Odlučite li se ipak za ovaj postupak, položite svežanj bilja na nekoliko slojeva papirnatih ručnika i ubacite u mikrovalku. Započnite na visokoj temperaturi minutu pa napravite stanku od 30 sekundi, još jednom uključite na visoku temperaturu u trajanju od 30 sekundi pa neka ponovno odstoji 30 sekundi. Većina bilja u potpunosti će se osušiti za manje od deset minuta.
Bolje ih je zamrznuti
Postoji mnogo odličnih kandidata za sušenje, no postoje i neke vrste koje će bolji okus zadržati ako ih zamrznete, kao što su peršin, vlasac, limunska trava, bosiljak i menta. Kako biste bilje pripremili za zamrzavanje, nasjeckajte ga i stavite u posudice za pravljenje leda, prelijte vodom i ostavite u zamrzivaču. Umjesto vode možete dodati maslinovo ulje te potom zamrznuti. Tako pripremljeno upotrijebite u jelima kao što su juhe, umaci, kuhani krumpir.
Čuvanje bilja & začina
Nakon što okončate proces sušenja, a to ćete znati po lomljivom lišću vašeg bilja, vrijeme je za skladištenje. Stavite ga u staklenke i držite podalje od svjetlosti i izvora topline. Na staklenku obavezno nalijepite etiketu, na kojoj napišite naziv bilja tako da odmah imate uvid u njezin sadržaj. Nakon nekoliko dana provjerite ima li u staklenki vlage. Otkrijete li je, bacite njezin sadržaj jer više nije upotrebljiv.
- 1 žličica usitnjenog bosiljka
- 1 žličica usitnjene krasuljice
- 1 žličica nasjeckanog vlasca
- 1 žličica usitnjenog kopra
- 1 žličica usitnjenog lišća estragona
- prstohvat bijelog papra