Slatko osvježenje Kraljica hidratacije i detoksikacije uz koju ćete skinuti tu zadnju kilicu

Zbog niske energetske vrijednosti i velikog udjela vode vrlo je popularna, ali i preporučljiva u toplim mjesecima. Pogotovo ako želite iskoristiti vrijeme smanjenog apetita i skinuti koju kilicu.

 

Kad pomislimo na zdravo i slatko osvježenje koje će nam pomoći da pobijedimo vrućinu, među prvim rješenjima na pamet nam pada dinja. Sočno žuto-narančasto meso ploda aromatično je, a istodobno i blago, pa je dinja idealan sastojak voćnih kupova i različitih salata, odlično se kombinira sa sladoledom, a može biti i vrlo jednostavan samostalan desert, uz to izrazito niskokaloričan - u 100 grama dinje samo je 30-ak kalorija.

 

ZAŠTO JE DOBRA

Sastav

Antioksidansi i bogato vrelo vode

Plod dinje je okruglog ili ovalnog oblika, mase jednog do dva kilograma. Ima tvrdu koru koja može biti glatka, naborana ili mrežasta s režnjevima. Unutrašnji, jestivi dio ploda najčešće je narančaste ili zelenkastobijele boje, a šupljina je ispunjena sjemenkama. Da bi bio dobar za konzumaciju, plod mora biti potpuno zreo; tada je vrlo sočan, slatkog okusa, specifične arome i snažno osvježava. Dinju karakterizira obilje vode i niska energetska vrijednost.

U 100 grama dinje ima:

  • 91 g vode,
  • 0,1 g masti,
  • 0,8 g bjelančevina,
  • 7,9 g ugljikohidrata,
  • 8 g šećera i
  • 0,9 g vlakana.

Dinja obiluje vitaminom C (u 100 grama je 31 posto preporučene dnevne količine, RDA), a neke vrste (npr. cantaloupe) bogate su i vitaminom A, i to u obliku beta-karotena (u 100 grama 10 posto RDA). U manjim količinama sadrži većinu vitamina B skupine, a od minerala željezo, magnezij, bakar, kalij, mangan, fosfor.

Zahvaljujući visokovrijednim sasrojcima dinja štiti organizam od razvoja srčano-krvožilnih bolesti i preuranjenog starenja, a zaslužna je i za druge zdravstvene dobrobiti.

• Vitamini C i A (beta-karoten) djeluju kao antioksidansi, štiteći organizam od kardiovaskularnih bolesti i starenja, a pomažu i zdravlju kože, pa su više nego dobrodošli u ljetnim mjesecima.

• Voda i kalij potiču rad bubrega i pomažu u uklanjanju štetnih tvari iz organizma, a kalij ujedno snižava krvni tlak.

• Biljna vlakna olakšavaju probavu i pomažu u smanjenju tjelesne težine. Osim toga, pomažu uklanjanju plinova nastalih u procesu probave, ali i u vezanju viška masnoća.

Zbog visokog sadržaja beta-karotena dinja se ubraja među antikancerogenu hranu.

 

Oblog od iscijeđenog soka dinje ili od naribane dinje odličan je za otklanjanje boli.

 

Podvrste

Najzastupljenije su charatais - sa žutom hrapavom korom i cantaloupe - sa zelenkastom mrežastom korom.

Foto: iStock Dinja se odlično uklapa kako u slatka tako i u slana jela - probajte je dodati salati od rikule i rajčice ili, pak, pikantnijem pilećem rižotu.
 

Nije nemoguća misija 

Kako kupovati, čuvati i pripremati dinju

1. Dinja potječe iz Azije, a pripada porodici bundeva, po čemu bi se trebala ubrajati u povrće, no u gastronomskom smislu smatra je se voćem. Prema smjernicama pravilne prehrane za tu skupinu namirnica preporuka je dva do četiri obroka u danu, odnosno ukupno dvije šalice sjeckanog voća. Dinja nam je danas dostupna uglavnom cijele godine, ali njezina sezona dozrijevanja u našem je podneblju od lipnja do kolovoza, kada je i najdostupnija na tržnicama.

2. Pri kupnji dinje pripazite na peteljku - ako se oko nje stvaraju kapljice vlage, to je znak da je dinja ubrana prerano. Kod zrele dinje peteljka lako otpada, a na njenom mjestu ostaje malo udubljenje. Istodobno, druga strana dinje mora biti mirisna i gipka na dodir. 
Ne kupujte dinju koja ima mekane dijelove, tamna oštećenja ili napukline.

3. Dinju čuvajte dva do tri dana na sobnoj temperaturi kako bi potpuno sazrela, a zatim je još pet dana možete čuvati u hladnjaku. Ako ste narezali dinju, a niste je pojeli, možete je čuvati u hladnjaku do tri dana, ali držite je u zatvorenoj posudi jer njezin miris može prijeći na drugu hranu.

4. Svježa dinja poslužuje se vrlo jednostavno. Iako nećete jesti koru, prije rezanja dobro operite cijelu dinju pod mlazom tople vode kako prljavština s kore ne bi ušla u sočan dio ploda. Dinju prepolovite, izvadite sjemenke, a zatim je po želji narežite na kriške, kockice ili na kuglice. Aromu možete pojačati s malo soka limuna ili limete. Prema ukusu možete dodati malo cimeta u prahu ili narezanu svježu metvicu.

5. Dinja se može pripremati na pedesetak načina, u što su uključene juhe i palačinke te ljuta i slana jela, poput rižota, ali najčešće je ipak konzumiramo kao jednostavan desert. Kod nas je popularna i kao predjelo u kombinaciji s pršutom ili šunkom. Dinja će se odlično uklopiti i u različite salate, a odlična je i s piletinom i morskim plodovima.

 

Jeste li znali?

  • Ljeto je pravo vrijeme za pripremu hladnih juha, od kojih je ona s dinjom doista nešto posebno. Uz dodatak narančina i limunova soka, cimeta u prahu i metvice pravo je ljetno osvježenje. Prije posluživanja dobro je rashladite.
  • U egzotičnim kuhinjama od dinje se priprema umak s dodatkom crvenog papra, nasjeckanog korijandra i ljutike te nekoliko kapi soka limete. Tako pripremljen umak poslužuje se uz ribu i piletinu s roštilja.
  • Dinju možete pojesti i na početku obroka, s dodatkom malo soli i papra, što će je učiniti lakše probavljivom. Kod osoba s osjetljivim želucem, naime, sumpor iz dinje može izazvati nadraženost želučane sluznice. A zalijete li dinju vodom, možete izazvati proljev. Kako biste izbjegli navedene probleme, umjesto jednog većeg obroka dinje tijekom dana pojedite dva ili tri mala serviranja. Osim toga, dinju možete zamotati aluminijskom folijom i zapeći je u pećnici 20-ak minuta, i to će olakšati probavljanje.
  • S dinjama se možete izraziti i pripremanjem zanimljivih koktela. Primjerice, zamrznute kockice dinje pomiješajte u miješalici sa sokom limete, šećerom i tequillom. Bit će to vrlo efektna margarita od dinja.
  • Jestive su i osušene sjemenke dinje. One se posebno preporučuju bolesnicima s pijeskom u bubrezima.
  • Osim kao ukusan i zdrav obrok, dinja može biti i u službi ljepote. Koristi se za pripremanje maski i tonika za čišćenje i osvježavanje lica, kao i za njegu masne kože.

 

Isprobajte! Sigurno nećete pogriješiti!

Gazpacho od dinje

Foto: iStock Tražite li malo drugačiji način za serviranje dinje s pršutom - ovo je odlična ideja!
 

  • Za 2 osobe
  • Vrijeme pripreme: 15 minuta
  • 100 kalorija po porciji

 

Sastojci:

  • 1 srednja dinja
  • 1 manji krastavac, očišćen od sjemenki i narezan na kockice
  • ½ žute 
paprike narezane na kockice
  • 1 usitnjena ljutika
  • usitnjeni bosiljak i peršin
  • crveni vinski ocat
  • ekstradjevičansko maslinovo ulje
  • sol

 

Priprema:

  1. Dinju očistite od kore i narežite na manje kocke. Kockama dinje dodajte sve ostale sastojke.
  2. U blenderu usitnite otprilike trećinu količine pa ulijte u posudu u kojoj ćete poslužiti gazpacho. Jednako postupite i s drugom trećinom smjese. Zatim dodajte i zadnju trećinu, ali nju nemojte izmiksati. Sve dobro promiješajte i stavite u hladnjak.
  3. Dobro ohlađeni gazpacho poslužite u čašama.

 

Facebook komentari