Piše: Daria Bertek
Koštice marelice s dodatkom cijanovodika, suncokretovo ulje s previše policikličkih ugljikovodika, bezglutenski čips koji ipak ima gluten, mješavina začina koja, osim začina, sadrži i salmonelu. Mlijeko u prahu kojim ste hranili svoju bebu možda sadrži salmonelu, a gurmanske kobasice domaće proizvodnje kojima ste hranili sebe sadrže opasnu bakteriju listeriju.
Čini se da su police trgovačkih lanaca posljednjih mjeseci postale poput ruskog ruleta, nikad ne znate što vas čeka iza privlačnog omota i povoljne cijene, jednako privlačan proizvod ili hrana koja će vas dovesti u ozbiljnu zdravstvenu opasnost
Kontrola hrane
Iako će zlobnici reći "povlačenja s tržišta je bilo i prije, samo nas nitko nije toliko ažurno o tome obavještavao poput ministra Tolušića", činjenica je da hrana koju jedemo često ne udovoljava svim zdravstvenim i sanitarnim standardima. To najbolje pokazuje slučaj petogodišnjeg dječaka koji je preminuo zbog salmonele iz jaja uvezenih iz Poljske.
Peteročlana obitelj zarazila se salmonelom, a onda je uslijedio val povlačenja proizvoda, najviše se pričalo o zaraženom mesu iz uvoza. Odgovornost za opasnu hranu na policama je, blago rečeno, podijeljena.
Važnu ulogu igra Ministarstvo poljoprivrede, pod kojim djeluje šest inspekcija: veterinarska, poljoprivredna, fitosanitarna, ribarska, šumarska i lovna. Njihove inspekcije provode se planski, prema analizi rizika i prijavama građana. Iz ključnog ministarstva naglašavaju da više od polovice svih zaposlenika Ministarstva poljoprivrede čine inspektori.
Oni se brinu za kontrolu svih objekata u poslovanju s prehrambenim proizvodima, što uključuje i velike prodajne lance, ali i male obiteljske mesnice. Kontroliraju svu hranu, neovisno o tome je li ona domaće proizvodnje ili je iz uvoza.
No, kako to izgleda u praksi?
Uvoznik čokolade iz Brazila i zemalja Europske unije naglašava kako se ipak najviše računa na savjest samih proizvođača.
- Mi uvozimo čokolade za koje računamo da su prekontrolirane u zemljama porijekla iako, zapravo, nismo sigurni u to. Prilikom prvog uvoza kontrolira se cijeli asortiman, no kasnije se granične kontrole događaju znatno rjeđe, otprilike svakih šest mjeseci. Budući da ne možemo u svakom trenutku znati u kakvim se uvjetima proizvode čokolade koje uvozimo u Hrvatsku, plaćamo sami svoju kontrolu sanitarnoj inspekciji, što nas košta od 800 do 1200 kuna, ovisno o složenosti testiranja - otkriva nam dugogodišnji uvoznik zapanjujuće podatke.
Iako svi proizvodi u Hrvatsku dolaze s certifikatom, nije rijetkost da on sadrži lažne podatke. Neki se proizvodi često deklariraju kao bezglutenski kako bi privukli što više onih koji radi bolesti ili mode pate na prehranu bez glutena, a zapravo sadrže gluten.
Naš uvoznik naglašava da to takvih situacija može doći i potpuno slučajno, da proizvođači i distributeri u većini slučajeva ne varaju potrošače namjerno.
- Kukuruzna tjestenina koju sam uvozio prije nekoliko godina imala je certifikat bezglutenske, a na hrvatskoj carini zaustavili su jedan kamion i provjerom utvrdili da ona ipak sadrži gluten. Iako mi se to učinilo itekako moguće - možda se u pogonu prije bezglutenske proizvodila tjestenina s glutenom pa su baš nju našli na uzorku - svejedno sam platio privatnu analizu u Sloveniji. Ona je pokazala negativan rezultat na gluten. To vam je problem s carinskim kontrolama, nisu dovoljno kvalitetne jer je, realno, nemoguće imati dovoljno inspektora i resursa za provjeru apsolutno svakog proizvoda koji dolaze na trgovačke police, a često služe za pumpanje proračuna - smatra naš uvoznik.
Iako svi proizvodi u Hrvatsku dolaze s certifikatom, nije rijetkost da on sadrži lažne podatke.
Lažiranje rezultata
No, naglašava da su pravila o kontrolama i inspekcijama toliko zakukuljena da ponekad uvoznici jednostavno nisu dobro informirani o tome što i kako smiju uvoziti.
- Uvoz se često čini kao dobra opcija za brzu zaradu, no toliko je raznih pravilnika na razini države uvoza i Europske unije da ponekad uvoznici potpuno nesvjesno griješe, samo zbog nedovoljne informiranosti. Ne vjerujem da je ikome od uvoznika u interesu na police staviti lošu i neispravnu hranu - tvrdi naš uvoznik i dodaje kako se na carinama događa klasična hrvatska situacija: mito i korupcija.
Navodno određeni uvoznici znaju kada ćeih sanitarni inspektor zaustaviti, a naš sugovornik tvrdi da se zna dogoditi i lažiranje rezultata, odnosno prikazivanje proizvoda ispravnima onda kada to nisu.
Je li na policama trgovačkih lanaca zaista sve više opasne hrane ili je riječ samo o dobrom PR-u ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića? Naš uvoznik čokolada smatra kako ministar ide naruku domaćim poljoprivrednicima, a nema razumijevanja za uvoznike, koji su ipak potrebni domaćem tržištu.
S njim se ne slaže Aleksandra Samardžija, direktorica prodaje slatinske Marinade, tvrtke koja na police dućana stavlja pasterizirano voće i povrće poput kiselih krastavaca i cikle.
- Od ulaska u Europsku uniju imamo otvoreno tržište pa nesukladni proizvodi puno lakše mogu doći do naših potrošača. Na sreću, imamo puno više inspekcijskih kontrola koje ih razotkrivaju - smatra Aleksandra. Marinada dosad nije imala nijedan slučaj povlačenja proizvoda s tržišta, što ne čudi kada se pogleda opseg kontrola koje njihovi proizvodi prolaze prije nego što ih proizvođači ugledaju u trgovinama. Na samom početku proizvodnje uzorke sirovine šaljemo akreditiranim laboratorijima.
Apsolutno svaki dio završnog proizvoda mora imati potvrdu o zdravstvenoj ispravnosti koju je izdao akreditirani laboratorij, a nakon završetka proizvodnje i prije isporuke na tržište gotovi proizvodi prolaze analizu kvalitete i zdravstvene ispravnosti, ponovno u akreditiranom laboratoriju.
No, osim svih sastavnica proizvoda, test na mikrobiološku čistoću prolaze i sve površine u tvornici kako ne bi došlo do slučajne kontaminacije - objašnjava Aleksandra iz Marinade, koja izvozi svoje proizvode u SAD, Kanadu, Njemačku, Izrael, Švicarsku, Švedsku i Češku, a izvan granica Hrvatske plasira čak 20 posto svega što proizvede.
Ministarstvo poljoprivrede u 2017. obavilo je čak 50 tisuća inspekcijskih nadzora. Naglašavaju da se službene kontrole provode bez prethodne najave, a uključuju uzimanje uzoraka radi analiza na različite kriterije zdravstvene ispravnosti, ali i kontroliraju podrijetlo hrane, higijenske uvjete rukovanja i skladištenje. Ministar Tolušić naglasio je da će se u 2018. godini za inspekcijske kontrole iz proračuna izdvojiti još 13 milijuna kuna više nego prošle godine. Najviše posla imala je poljoprivredna inspekcija, koja je 17.000 puta provjeravala moguću prisutnost GMO-a, kontrolirala imaju li salate koje jedemo uz ručak nitrat ili su trenirane pesticidima, kakav med koristimo za zaslađivanje čajeva i kakve su kvalitete mliječni proizvodi. Pronađeno je više od 1700 nepravilnosti.
Veterinarska inspekcija provjerava hranu životinjskog podrijetla, a prošle je godine to učinila oko 14.000 puta. Od toga je u čak pet tisuća slučajeva otkrila nepravilnosti. Granične veterinarske postaje zaustavile su uvoz tek 26 pošiljaka proizvoda životinjskog podrijetla i samo četiri pošiljke živih životinja. I ova je godina počela burno. U prva tri mjeseca Ministarstvo poljoprivrede s tržišta je povuklo pet proizvoda, a u istom razdoblju prošle godine bio je jedan manje. Najviše ih se moralo povući zbog zdravstvene neispravnosti materijala u kontaktu s hranom, odnosno neispravne ambalaže, a čak dva proizvoda proizvođači su povukli samoinicijativno, što se prošle godine u istom razdoblju nije dogodilo nijednom.
Veterinarska inspekcija provjerava hranu životinjskog podrijetla, a prošle je godine to učinila oko 14.000 puta. Od toga je u čak pet tisuća slučajeva otkrila nepravilnosti.
Najgori proizvodi
Zabrinjavajući je trend da se ove godine povuklo najviše proizvoda koji su posebno označeni kao organski, bezglutenski te su se prodavali u specijaliziranim trgovinama po znatno višim cijenama. Razlog povlačenja? Prodaju se pod nazivima koje ne opravdavaju sastojcima. Tako bezglutenski kukuruzni čips koji na tržište stavlja Biovega ipak sadrži gluten, a bio&bio sjemenke konoplje imaju deset puta veću količinu THC-a, koji djeluje poput droge.
Sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva od početka godine povukla je ukupno sedam proizvoda, a u istom razdoblju prethodne godine povukla je samo tri proizvoda. Iz Ministarstva poljoprivrede otvoreno priznaju da najviše računaju na same proizvođače koji, prema njihovim riječima, snose odgovornost za sigurnost i zdravstvenu ispravnost hrane koju stavljaju na tržište.
Ako distributer hrane posumnja u ispravnost hrane koju je uvezao, mora odmah pokrenuti postupak njezina povlačenja s tržišta i o tome obavijestiti Ministarstvo poljoprivrede.
Hrvatska agencija za hranu objavljuje obavijesti o povlačenju proizvoda i obrazloženja te naglašava da je povećan broj obavijesti znak da sustav funkcionira, a ne da je na našem tržištu sve više opasne hrane, dok Ministarstvo zdravstva kontrolira hranu neživotinjskog porijekla te svu hranu u ugostiteljstvu i maloprodaji izuzev one u mesnicama. Dakle, Ministarstvo zdravstva kontrolira razne grickalice te hranu u restoranima i zalogajnicama. Udio neispravnih uzoraka posljednjih je godina, naglašavaju u Ministarstvu zdravstva, konstantan i kreće se oko tri posto svih kontroliranih proizvoda. Podatke o neispravnim proizvodima oba nadležna ministarstva šalju u RASFF sustav komuniciranja kako bi za njih znale sve zemlje članice Europske unije i također ih mogle povući sa svojih tržišta. I dok se uvoznici i domaći proizvođači prepiru oko toga tko na police stavlja više opasnih proizvoda, ispaštaju najslabiji članovi lanca - potrošači.
Igor Vujović iz Društva za zaštitu potrošača Potrošač tvrdi da su hrvatski kupci izloženi najgorim proizvodima u Europi.
- Na našem je tržištu sve ispod granice, a kada me pitaju kako se zaštititi, ni sam ne znam što bih rekao. Gotovo sve što jedemo je smeće, u našim trgovinama prodaju ono što nigdje drugdje ne prolazi. Znam da nije proeuropski, ali moj jedini savjet je obrazujte se, informirajte se, naučite čitati deklaracije iako, na kraju krajeva, i one mogu biti lažne, a najviše kupujte domaće jer njih ipak više kontroliraju - tvrdi Vujović, koji na zaštiti potrošača radi već 15 godina.
Smatra da je uvozni lobi u Hrvatskoj prejak i nitko mu se ne želi suprotstaviti, pa ni hvaljeni ministar Tolušić, za kojega kaže da barem radi svoj posao, ali ne ide toliko daleko da bi zaključio da radi dobar posao.
- Najgora stvar s hranom je to što je testirate tek na sebi, nemate garanciju da je nešto zdravstveno ispravno sve dok sami ne probate. Petogodišnji dječak umro je od salmonele i za to nitko nije odgovarao. Tek nakon toga počele su pojačane inspekcije, koje su pokazale da jedemo smeće. Europarlamentarka Biljana Borzan dokazala je da kvaliteta hrane nije ista na svim tržištima i što smo mi nakon toga učinili? Apsolutno ništa. Ljudi dragi, uskoro ćemo piti deterdžent umjesto soka, koristiti prašak za pranje umjesto parmezana, a nitko neće odgovarati. Kupujte domaće, nastojte kupovati što provjerenije jer radi se o vašem životu - zaključuje Vujović.
Hrvatska nema nijedan zakon koji bi trgovačke lance obvezao na prodaju domaćih proizvoda dok, primjerice, Rumunjska zakonski propisuje natpolovičnu zastupljenost (51 posto) proizvoda domaće proizvodnje na policama velikih trgovačkih lanaca. Vrlo dobru zastupljenost domaćih proizvoda ima i Mađarska iako to nije uredila zakonom, a Europska komisija ispituje nadilaze li one time pravo zajamčenog slobodnog tržišta. Kukuruz s oznakom "Sans GMO" kupljen u francuskim trgovinama garantira da je rastao na francuskim poljima jer nijedan iz uvoza ne može dobiti takvu deklaraciju. U Austriji se pod oznakom "svježe meso" može prodavati samo meso stavljeno na police u roku od 48 sati od trenutka klanja, što znači da uvozno meso nikako ne može biti svježe.
Hrvatska nema nijedan zakon koji bi trgovačke lance obvezao na prodaju domaćih proizvoda...
NAJČEŠĆI OTROVI U HRANI
1. CIJANOVODIK (NAĐEN U KOŠTICAMA MARELICE) bezbojan, vrlo otrovni plin, karakteristična mirisa gorkih badema; velika i čista doza djeluje smrtonosno već nakon nekoliko minuta, osoba naglo gubi svijest, a srce staje. Kad je riječ o manjoj dozi, smrt nastupa sat do dva nakon što dospije u organizam.
2. POLICIKLIČKI AROMATSKI UGLJIKOVODICI (NAĐENI U SUNCOKRETOVOM ULJU) skupina od dva ili više benzenskih spojeva, kakvi se nalaze u ispušnim plinovima automobilskih motora, nastaju tijekom šumskih požara i vulkanskih erupcija. U hranu dospijevaju termičkom obradom, a u velikim su količinama kancerogeni.
3. SALMONELA (NAĐENA U BROJNIM PROIZVODIMA) bakterija koja se može razviti u sirovu mesu, jajima i mliječnim proizvodima ako predugo stoje i nisu dovoljno termički obrađena. Manifestira se probavnim smetnjama i povišenom tjelesnom temperaturom, a uz liječničku pomoć prolazi za pet do sedam dana.
4. ENDOPARAZIT ANISAKIS (NAĐEN U SMRZNUTOM OSLIĆU) parazit probavnog sustava morskih sisavaca; do ljudskog organizma dolazi konzumiranjem nedovoljno obrađene morske ribe. Simptomi su bol u trbuhu, mučnina i povraćanje; crijevna infekcija može dovesti do upalne mase sa simptomima nalik na Crohnovu bolest.
5. LISTERIJA (NAĐENA U KOBASICAMA) maleni, slabo patogeni mikroorganizmi rasprostranjeni po čitavom svijetu u okolišu i crijevima sisavaca; nalaze se u nedovoljno termički obrađenom mesu. Najopasnija je za trudnice jer može izazvati prijevremeni porod, a manifestira se jakim probavnim smetnjama.
Neprehrambeni proizvodi
Osim prehrambenih proizvoda, sve češće se povlače i oni neprehrambeni. Početkom veljače s tržišta je nestala džepna bočica za alkohol iz Kine jer sadrži olovo, a u studenome prošle godine povučene su zdjele s dekoracijama Mickey i Minnie zbog otpuštanja formaldehida, bezbojnog otrovnog plina koji ima i kancerogena svojstva. Nedavno je povučeno i emajlirano posuđe iz Indonezije zbog toga što sadrži opasan težak metal kadmij.
Europska komisija ima online sustav Rapex za rano upozorenje na određene proizvode koji cirkuliraju cijelom Europskom unijom. U 2017. godini on je aktiviran za 2201 opasan neprehrambeni proizvod, a najviše ih je proizvedeno u Kini (53 posto). U fokusu su bile dječje igračke, najviše prošlogodišnji hit Fidget Spinner, čije su jeftine kopije prouzročile dosta problema i ozljeda djeci diljem Europe. Na hrvatskom tržištu Europska komisija je opasnim označila 24 posto odjevnih predmeta i isto toliko električne opreme poput sušila za kosu. Pronađeno je i mnogo neispravnih upaljača.
Zabrinjavajući je trend da se ove godine povuklo najviše proizvoda koji su posebno označeni kao organski, bezglutenski te su se prodavali u specijaliziranim trgovinama po znatno višim cijenama.
Put uvoznog proizvoda OD PROIZVOĐAČA DO TRGOVAČKIH POLICA
- TVORNICA SAMA TREBA PAZITI NA KVALITETU PROIZVODA, ali i okoliš u kojem se proizvodi, računa se da to provjerava zemlja u kojoj je proizvod nastao. U tvornici nastaje i certifikat koji bi uvoznik trebao provjeriti.
- Na carini zemlje u koju se uvozi PROVODI SE GRANIČNI SANITARNI INSPEKCIJSKI NADZOR, no ne kontrolira se svaki proizvod jer nema toliko inspektora. Kod prvog uvoza novih proizvoda kontrolira se cijeli asortiman, a kasnije se kontrole provode otprilike svakih šest mjeseci. Cijenu od 800 do 1200 kuna plaća za kontrolu u certificiranom laboratoriju plaća uvoznik.
- NAKON LABORATORIJSKIH REZULTATA roba ulazi u Hrvatsku i putem distributera dolazi do trgovačkih lanaca.
- TRGOVCI MOGU SAMI PLATITI PONOVNU NASUMIČNU KONTROLU PROIZVODA, i to najčešće tvrtki Euroinspekt Croatiakontrola, no pitanje je koliko domaćih lanaca to radi. Inspekcije Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravstva dolaze nasumično, bez najave i prema unaprijed određenom godišnjem planu.
