Baš kao što je to prognozirao još prije stotinjak godina jedan od prvih zagovaratelja pravilnog kombiniranja hrane William Howard Hay, pretjerano uživanje visokokalorične hrane odvelo nas je izravno u pretilost, koja je u suvremenom načinu života dobila još jednog saveznika - stres. Teška hrana i usporena probava truju nam organizam. Najprije se to primijeti na struku, bedrima i stražnjici i to iz razloga što je tijelo toliko savršen stroj da otrove "drži" podalje od unutarnjih organa, barem u početnoj fazi. Tada se još može govoriti o lošem izgledu, ali moramo imati na umu da je zdravlje sljedeće koje će stradati. Potrebno je stoga osvijestiti sliku našeg tanjura i dobro razmisliti što na njega stavljamo, a što je našem organizmu zaista potrebno. Je li to doista toliki problem, s obzirom na štetu koju si nepovratno činimo?
Upravo je loša vlastita zdravstvena slika natjerala Haya da odluči poslušati svoj organizam. Nakon samo tri mjeseca riješio se tegoba i smršavio 19 kilograma. Bilo je to početkom 20. stoljeća. Na njegovim temeljima proučavanja su nastavili Rus Ivan Pavlov i Amerikanac Herbert Shelton, koji su iznjedrili svoje zakone. Njegov je svojevrsni nasljednik i francuski liječnik Pierre Dukan, čija je dijeta posljednjih godina žarila i palila nutricionističkom scenom. Ali, vratimo se korijenima i Hayovim postulatima!
Žitarice vole povrće
Svi volimo žitarice, ali ih na žalost pogrešno kombiniramo zbog čega dolazi do gojaznosti i nadutosti. Tjestenina od prerađene pšenice s umakom od sira ili tune ili špageti bolognese prekriveni debelim slojem parmezana - ubitačne su kombinacije. Žitarice je najbolje spajati s lisnatim i korjenastim povrćem, pa si tako skuhati ragu od povrća ili krem umak od brokule ili cvjetače, smiksati ga štapnim mikserom i preliti preko integralne tjestenine.
Ljubitelji špageta milanese možda će dvaput razmisliti o svom omiljenom ručku postanu li svjesni kiselosti rajčice koja se otpušta kuhanjem i ne dopušta razgradnju obroka. Zdravija i sigurnija je opcija ispasiranih svježih rajčica koje se dodaju tjestenini, uz bosiljak i maslinovo ulje.
Još je bolja kombinacija tjestenine s gljivama, začinjena aromatičnim biljem koje dodatno potiče probavu. Hranjiva je i korisna i palenta, jelo naših starih, koju možete kreativno pretvoriti u pizzu izlivši je po limenom pekaču i prekrivši povrćem i s vrlo malo sira. Također, volite li peći kruh, posebno je dobro tijestu dodavati orašaste plodove, poput oraha ili lješnjaka te mediteranske mješavine začina koja pomaže detoksikaciji organizma od teških kemijskih spojeva. Takav aromatični kruh premažite povrtnim namazom.
Voće je jutarnji tip
Naši su stari znali da voće ujutro čisti organizam, daje mu energiju i ne uspavljuje ga, za razliku od uvriježenih doručaka na bazi kruha, mesa i sira. Danas je uvrježenije da se voće uzima nakon glavnog obroka, što je potpuno krivo. Fermentacija, koja se događa jer se voće ne može razgraditi zbog prethodno unijete druge hrane, stvara plinove i čini nas nadutima. Jednako tako, ne možemo iskoristiti svu blagodat njegovih vitamina i minerala. Zato se može reći da je voće jutarnji tip namirnice i voli kad je samo, odnosno kad ga uzimamo na prazan želudac. Na taj način se fruktoza lako asimilira, noćni odmor tijela nastavlja detoksikacijom i crijeva se aktiviraju. Također, treba je imati na umu da nije zdravo kombinirati svako voće sa svakim.
Postoje tri vrste voća: kiselo, kiselkasto i slatko i najbolje ih je uzimati zasebno, rjeđe miješati kiselkasto sa slatkim ili kiselim, dok čista slatko-kisela kombinacija nije preporučljiva. Ipak, jedna je voćka univerzalna - jabuka.
Ona se odlično slaže sa svim vrstama voća, ali i povrćem, odnosno salatama, zbog čega je izvrstan dodatak u zelenim kašastim sokovima, baziranima na lisnatom povrću. Također se smatra najmanje "opasnom" jede li se nakon glavnog obroka jer se radi pektina brzo razgrađuje, ali kombinacija je to koju biste osobno trebali isprobati kako biste vidjeli je li vam uzrokovala nadutost.
Voćna pravila
Jabuka i kivi, banana i grožđe, ananas i mandarine zdrave su i korisne kombinacije. I vidite što još!
Kiselkasta rapsodija: ribizl, borovnice, jabuke, marelice, trešnje, kivi, breskve, višnje, trešnje, mango, nektarine, kisele kruške, papaja
Kisela kombinacija: mandarine, naranče, maline, jagode, grejp, limun, ananas, kisele šljive, kisele jabuke, šipak, jagode
Slatka družina: slatke šljive, slatke jabuke, slatke kruške, banane, datulje, grožđe, dinja, lubenica, prezreo mango, smokve
Salatu je poželjno jesti prije obroka, a ako je obogatimo može biti odlična i kao glavno jelo.
Salata prije glavnog jela
Povrće je korisno spajati s koncentriranim ugljikohidratima, poput krumpira, smeđe riže ili integralne tjestenine te bjelančevinama - mesom ili ribom. Po tome bi blitva s krumpirima, poznato tradicionalno jelo u Dalmaciji, od priloga trebala postati glavno jelo, a ne dodatak uz bjelančevine. Povrće je najzdravije uzimati sirovo ili kuhano na pari, a organizmu najbolje sjeda prije glavnog obroka, umjesto gurmanskih pašteta i prepečenca ili suhomesnatih proizvoda, kao što su pršut ili teški sirevi.
Početak glavnog obroka s obilnom salatom, kao što to rade Francuzi, osigurat će organizmu vitamine, a želudac će bolje prihvatiti ono što nakon salate slijedi. Povrće obiluje vodom i vlaknima zbog čega je i idealna grickalica: pripremite si posudu s nasjeckanom mrkvom, celerom i krastavcem. Što se ostatka povrća tiče, onog koje se najčešće kuha, poput brokule, cvjetače, kupusa, paprika, rajčica, tikvica, najbolje ih je što kraće obraditi na pari ili u pećnici te servirati uz jednu noseću, koncentriranu namirnicu glavnog obroka. To mogu biti meso, jaja, sir, tjestenina, itd. Sokovi od svježeg, sirovog povrća obiluju hranjivim tvarima za kojima organizam žudi. Svakako najviše treba konzumirati povrće koje se uzgaja tamo gdje živite. Neka bude što svježije kad od njega radite sokove. Obavezno im dodajte celer, peršin, blitvu kako biste im podigli okus, ali i vitamine. Povrće izbjegavajte podgrijavati, bolje ga je pripremiti onoliko koliko ga trebate samo za jedan obrok.
Hranjive mahunarke
Što se mahunarki tiče, pravila su drukčija. Visok udio ugljikohidrata u ovom povrću daje velike zalihe energije i ne pripravi li se na ispravan način, može jako opteretiti organizam. Od vitamina, u mahunarkama se najčešće nalazi vitamin B, ali i željezo i kalij.
Po hranjivosti, na top ljestvici mahunarki vodi slanutak, koji se odlikuje i dijuretičkim i antiseptičkim svojstvima. Nemamo ga naviku pripravljati, što je krivo. Iza slanutka dolaze grah i bob.
Grah je izvrstan za dijabetičare jer snižava razinu šećera u krvi, ali i one koji pate od anemije. Tu je i grašak, kod nas omiljen među mlađim pripadnicima obitelji. Iako je pun vitamina K, čuva kosti i srčano-krvožilni sustav, zbog purina bi ga trebali izbjegavati oni koji imaju problema s mokraćnom kiselinom i gihtom. U istu skupinu spada i leća, inače također zdrava mahunarka puna vitamina C i veliki izvor topivih i netopivih vlakana. Svakako je nužno spomenuti i soju, kao jednu od važnih mahunarki, koju ipak valja uzimati s oprezom, odnosno s naljepnicom na kojoj jasno piše da nije genetski modificiran.
Namačite ih!
Kako biste iskoristili sve blagodati mahunarki, važno ga je pripravljati po pravilima:
- Valja ih namočiti kako bi otpustile složene kemijske spojeve koji stvaraju nadutost. Namaču se sve sušene mahunarke, a odmah se mogu kuhati samo mahune i leća.
- Nakon što se skuhaju, napravite od njih pire! Rijetko to činimo, iako se time povećava probavljivost mahunarki koje se više ne nalaze u svom omotaču, čime se sprečava fermentacija i nadutost!
- Mahunarke je dobro kombinirati sa žitaricama (u omjeru 1 : 2) i lisnatim povrćem. Nikako nije dobro kombinirati ih s mesom, jajima, ribom.
Mnogi jaja ispeku uz komad mesa, no njih ipak treba gledati kao baznu namirnicu uz koju ćete pojesti povrće.
Jaja za ručak, meso navečer
Kad govorimo o mesu, većini najvažnijoj namirnici glavnog obroka, valja imati na umu da postoje tri vrste mesa- bijelo, tamno i crveno. Sve tri vrste dobre su u kombinaciji s lisnatim i korjenastim povrćem te kiselim voćem. Na zdravstvenom testu padaju kombinacije s jajima i žitaricama. Kao što je napomenuto za povrće, bjelančevine je potrebno odvajati od koncentriranih ugljikohidrata (krumpir, riža i tjestenina ne dolaze u obzir) koji za probavljanje trebaju lužnati medij, dok bjelančevine trebaju kiseli. Zbog toga je umak od rajčice idealan uz meso, umjesto uz tjesteninu! Idealno ih je uzimati navečer – lešo kuhanu ribu ili komad mesa, ili bijelo meso brzo pripremljeno na grill tavi, a tek nakon što smo obrok stavili na tanjur obilnije ga preliti maslinovim ili lanenim uljem. Izbjegavajte kombinaciju s mlijekom, koje tijekom probave meso presvuče kožicom koja sprječava normalnu razgradnju. Što se probavljivosti ribe tiče, i riječne i morske, ona ovisi o starosti i razini masnoće ribe.
Jaja također treba uzimati kao baznu namirnica glavnog obroka, uz dodatak povrća. Omlet je kvalitetan i energetski snažan obrok, radi li se na neprijanjajućoj tavi, s mnogo povrća, te se tek naknadno blago prelije s maslinovim uljem. Ipak, vodite računa da su jaja zasićena kolesterolom.
Mlijeko i mliječni proizvodi
Kao i voće, i mlijeko voli da biti "samo" u želucu s obzirom da i ono predstavlja cjelovitu namirnicu. Mlijeko se obično dodaje već izrazito hranjivim namirnicama, kao što su žitarice i meso, radi čega neminovno vodi u gojaznost. Iz istog razloga dopušteno ga je kombinirati, ali rjeđe, s lisnatim i korjenastim povrćem te nekim vrstama voća. To može biti bešamel umak, preljev baziran na mlijeku, ili se mlijeko može dodati u kombinaciju kiselog voća. Potonja će lužnato djelovati na organizam, dok će kombinacija sa slatkim voćem - recimo bananom, djelovati kao energetski napitak (najbolje je u ovom slučaju koristiti biljno mlijeko). No, ima i onih kojima će jedna od ovih kombinacija uzrokovati nadutost i težinu u želucu pa je obje potrebno osobno iskušati. Svakako su bolji zeleni sokovi, bazirani na povrću i destiliranoj vodi. Odraslima je dnevno potrebno svega 2 dl kravljeg mlijeka, djeci do pola litre. Kako bi se lakše razgradilo, mlijeko je dobro piti u kombinaciji s čajem, a najbolje ga je piti ili ujutro ili kasno navečer kako ne bi bilo vezano uz ostale namirnice.
Sir kao glavna mliječna prerađevina također je visoko koncentriran, hranjiv i prava kalorijska bomba. Najbolje je jesti ga samoga, uz čašu dobrog vina ili navečer u obliku šalice posnog sira, posutog s malo suhih grožđica.
Zalijepite na hladnjak
Pravila o kombiniranju hrane držite u svojoj kuhinji na vidljivom mjestu:
- Odvajajte proteine i ugljikohidrate
- Konzumirajte samo jedno koncentrirano jelo po obroku
- Voće i povrće najbolje je jesti samo
- Mlijeko i sir također uzimajte zasebno
- Voće jedite ujutro
- Odustanite od slatkiša. Ne postoje zdravi slatkiši!
- Pijte mnogo vode, ali ne prije ili poslije jela
- Salate neka budu osnova vaše prehrane
- Masni obrok popratite s mnogo sirovog povrća
- Jabuka je voće koje se slaže sa svim voćem
- Najbolje je jesti plodove iz svog podneblja
- Voće i povrće se ispire pod mlazom vode, nikako se ne ostavlja da se u njoj namače
- Jedite raznovrsno i s mjerom, do prve granice sitosti
- Učite djecu pravilno jesti!