Radni je dan. Sedam sati ujutro. U sobi studentskog doma jedem doručak. Zdrav da zdraviji ne može bit. Odmah nakon ustajanja popijem čaj i pojedem jabuku. Nakon 20-tak minuta na red dolazi mix s jogurtom zahvaljujući kojem sam stekla zvjezdani status među cimericama i docimerima. Nije to bilo kakav mix. Ne daj Bože gotovi kupljeni. Brižno u trgovini na drugom kraju grada odabirem žitne pahuljice, suncokretove sjemenke i grožđice. Od prijateljice nabavljam domaći med. Bademe i orahe donosim od bake. Sve te sastojke miješam s niskomasnim jogurtom i stavljam preko noći u hladnjak (čitaj „na prozor“).
Doživio je taj moj doručak impozantnih 288 uzastopnih repriza promičući kvalitetu zobenih pahuljica i hrvatskih jabuka. Nakon te prve godine, odrekla sam se slave i svoja autorska prava bez naknade ustupila mlađim entuzijastima. A ja sam zakoračila u svoju novu eru. Eru sendviča.
I onda...
Godinama sam nakon studentske karijere izbjegavala jabuke kad god sam mogla. A zobene pahuljice? Trebalo je proći dvadeset godina da uopće pomislim pojesti bilo kakve pahuljice s jogurtom. Ubila ih je monotonost.
Jedan od glavnih postulata znanosti o prehrani je jesti uravnoteženo; ničega premalo, ničega previše. U prehrani trebaju biti zastupljene namirnice bogate škrobom, one koje su glavni izvori bjelančevina, povrće i voće. Nadalje, svakodnevno moramo piti jogurt ili mlijeko, a loše činimo svom organizmu ukoliko iz prehrane izostavimo masti. Uz uravnoteženo, treba jesti raznoliko. Jer, koliko god neka namirnica bila i zdrava i kvalitetna, pa recimo i skupa, i nedostupna svima, sigurno će nam dosaditi jedemo li ju svaki dan.
Osim toga, konzumiranjem raznolikih namirnica u svoj organizam unosimo cijeli niz različitih hranjivih tvari neophodnih za njegovo pravilno funkcioniranje.
Uravnoteženo i raznoliko
Raznolikost je posebno važna kada govorimo o hranjivim tvarima koje se u namirnicama nalaze u malim (mikro) količinama. O vitaminima i mineralnim tvarima znamo poprilično. Jedino ih uravnoteženom i raznolikom prehranom možemo unijeti u dovoljnoj količini. Spomenimo marelice koje sadrže beta-karoten važan za zdravlje kože i očiju. Osim vitamina i mineralnih tvari, naše svakodnevne namirnice sadrže cijeli niz tvari čije blagotvorno djelovanje na organizam još u potpunosti nije poznato. Tako npr. trešnje i višnje obiluju antioksidansima koji pozitivno djeluju na reguliranje šećera u krvi.
Jeste li čuli za resveratrol? To je antioksidans koji pozitivno djeluje na zdravlje srca. Nalazi se u sastavu mnogih dodataka prehrani. S druge strane, kada govorimo o hrani, resveratrolom je bogato crno grožđe i ona tanka crvena opna kikirikija koju većina nas ljušti. Meso? Velika je povika na crveno meso. Mnogi su ga zbog kolesterola i zasićenih masti izbacili iz prehrane. No valja imati na umu da su junetina i teletina bogatije željezom od piletine i puretine. Dobar biftek s kojeg ste uklonili vidljivu mast svakako će razveseliti vaše nepce.
Možda ste među onima koji piju mlijeko svako jutro. No, znate li da kiseline iz jogurta i sličnih napitaka sprječavaju rast nepoželjnih bakterija u debelom crijevu? Nasuprot ovome, uz kiseline i druge komponente fermentiranih mliječnih napitaka favoriziraju rast poželjnih bakterija koje jačaju imunitet.
Kupusnjače nisu za svakoga
Preporuka je često jesti kupusnjače; prokulice, raštiku, brokule, cvjetaču, kupus, … Međutim, ove namirnice, sadrže goitrogene tvari koje remete rad štitne žlijezde. Iako se velikim dijelom uništavaju kuhanjem, njihova svakodnevna konzumacija ne preporučuje se osobama koje imaju problema s ovom žlijezdom. Ne treba ih izbaciti iz prehrane, nego ih izmjenjivati drugim vrstama tamno zelenog lisnatog povrća, primjerice blitvom, špinatom, cikorijom, ...
Osim vlakana ovo povrće kao i kupusnjače sadrži magnezij, kalcij i folat. Cikorija ima gorkast okus koji se može ublažiti pomiješa li ju se s običnom zelenom salatom.
Dosadi i špinat pripremljen uvijek na isti način. Jednom ga skuhajte lešo s krumpirom, drugi ga put pripremite na mlijeku, a treći put dodajte svježem siru kada budete radili slanu pitu. Izvrsna je i juha od špinata.
Nakon svega, slobodno se može zaključiti kako u jelovnik, da bi se izbjegla monotonost u prehrani valja uključiti što više različitih namirnica. Tako namirujemo potrebe tijela za neophodnim hranjivim tvarima. Ne kaže se uzaludno „Što ima u jednoj, nema u drugoj hrani.“ Istina, zar ne?
300 g špinata
50 g mrkve
20 g crvenog luka
1 jušna žlica kiselog vrhnja
1 jaje
0,5 jušne žlice brašna
1 jušna žlica ulja
1.5 litra vode
sol
papar
celerov korijen
peršinov list
Priprema:
- Na ulju blago popržiti luk. Dodati brašno i kratko ga popržiti da se zažuti. Uliti vodu.
- Dodati opranu i na kockice izrezanu mrkvu i celerov korijen. Zasoliti i popapriti i ostaviti kuhati.
- Kad su mrkva i celer skoro pa skuhani, dodati na tanke rezance izrezani špinat. Kuhati 2 minute.
- U zdjelici izmiješati vrhnje i jaje i smjesu žlicom dodavati u juhu „šarajući“. Kuhati još 1 minutu.
- Posuti usitnjenim peršinom i poslužiti.