Foto: iStock
Djeca i slatkiši

Jeste li dobar uzor svojoj djeci?

Koliko puta smo otišli s djecom sanjkati se? Koliko smo snjegovića zajedno napravili? A prošlog ljeta su bakine višnje ostale neobrane. Budimo iskreni prema sobi. Nije dijete krivo, krivi smo mi roditelji.

„Ostavi se više gledanja te Hitne službe!“, poludi moja majka na sestru. „To mi je za školu.“, samouvjereno iz sobe odgovori mudrica. Srednjoškolka. Briga Luciju. Ima ona svoj plan. I razloge zašto i koliko. Uzaludno se knjige iz Anatomije i Njege bolesnika nadaju njezinom blagom pogledu i čekaju nježan dodir. Učenje još nije došlo na red. „A kad' će, ne znamo.“

Samo izgovori

Danas djeca provedu znatan dio dana ispred televizora i kompjutora. Malo utakmica, malo video igrica, malo Fejsa… Lukavo se većina toga svrsta pod „zadatak koji je zadao profesor“. Nakupi se 5 do 7 sati sjedenja pred ekranom. Zapanjujuće!
Slatkiši i komp (i TV) su nerazdvojni kao prst i nokat. Par keksića, koja čokoladica, gazirani i negazirani napici, bomboni, … česti su asortiman radnog stola.

Djeci koja veliki dio slobodnog vremena provedu sjedeći sigurno nije potrebno živjeti na slatkom.

Samo su još više gladni

U spomenutim se namirnicama nalazi ogromna količina brzo razgradivih šećera (ugljikohidrata). Ubrzo nakon što se pojedu, naraste koncentracija šećera u krvi. Organizam to ne tolerira. Velika količina inzulina pomogne da se, za kratko vrijeme, velika količina glukoza iz krvi dopremi u stanice. Razumljivo je, nakon ovoga nastupa nagli pad glukoze u krvi. Rezultat? Ponovo se osjeti glad. Dijete opet uzme nešto slatko. Ali, i dalje sjedi. Nema sumnje, veliki unos namirnica bogatih šećerima vodi ka problemima s prekomjernom tjelesnom masom.

Šećer, masti, karijes

Nažalost, šećerna bolest tipa II kod djece nije više rijetkost. Problemi prekomjerne tjelesne mase i dugotrajno sjedenje za sobom vuku i brojne druge probleme. Nakuplja se masno tkivo oko srca. Rad crijeva je usporen što dovodi do zatvora stolice. Prekomjerna masa opterećuje još nerazvijene zglobove. Neaktivnost onemogućuje adekvatnu ugradnju kalcija u kosti. Prevelika količina fruktoze iz različitih zaslađenih napitaka potencira nakupljanje masti u jetri. Da, dobro ste čuli. Šećeri potenciraju nakupljanje masti u jetri. Preveliku količinu fruktoze neaktivno dijete nema u što potrošiti pa se suvišak pretvara u nakupine masti u jetri. A karijes? I zaboravila sam na njega.


Nije sve crno. Postoje rješenja. Potrebno je prvo pogledati istini u oči. Budimo iskreni prema sobi. Nije dijete krivo što pola dana provede sjedeći. Krivi smo mi roditelji. Bilo je ove zime snijega. Koliko puta smo otišli s djecom sanjkati se? Koliko smo snjegovića zajedno napravili? A prošlog ljeta su bakine višnje ostale neobrane. Istini za volju, nismo ni išli često na plažu. Iako nam je more pred nosom. Kad se sjetimo da po onoj žegi treba s plaže vratiti kući, prođe nas volja za ičim. Blažena klima nariktana na 18 Celzijevih.

Budite im uzor

Dakle, prvo se mi trebamo istjerati iz kuće. Umjesto da auto ostavite u praonici da vam ga drugi ušminkaju, operite ga zajedno s djecom. Nagradite ih. Momci će biti oduševljeni kartingom. Toliko da će se ubuduće sami nuditi oprati auto. Curama kupite, primjerice, šminku. Sigurno našminkane i tip-top sređene neće sjediti kući. Cijelo popodne šetat će po gradu. Mora se pokazati novi look. Potaknite djecu na bavljenje sportom. Neizostavno moraju aktivno sudjelovati na satu tjelesnog.

Što učiniti kako djeca ne bi jela slatkiše? Slatkiše im nećete moći potpuno izbaciti iz jelovnika. Ne biste se ni vi odrekli kockice čokolade s vremena na vrijeme. Ipak, trebalo bi im te slatkiše nekako „razrijediti“. Ali kako?

Evo nekoliko savjeta:
  • Djeca moraju redovito imati doručak, ručak i večeru. Dužnost je nas roditelja to im osigurati. Alternativa ne postoji. Jutarnja i popodnevna užina neka bude voće. Kada dijete ima redovite i kvalitetne obroke, jede manje slatkiša.
  • Doručak neka bude kući. Kruh, sir ili mliječni namaz i čaša mlijeka dobar su doručak. Sigurno kvalitetniji od krafne koja se kupi na putu do škole.
  • Kući im pripremite sendvič, ili voće, ili jogurt koje će ponijeti u školu za užinu.
  • Sami im ne kupujte slatkiše. Sasvim je dovoljno ono što gosti donesu kada dođu u posjetu.
  • U kuhinji na radnom stolu uvijek imajte voće. Potaknite stariju djecu da sebi i mlađim braćama i sestrama naprave voćnu salatu. Neka je ukrase nasjeckanim orasima. Dječja kreativnost nema kraja.
  • S vremena na vrijeme, zajedno s djecom napravite kolač. Štrudla s jabukama jednostavno se i brzo priprema. A zasigurno će biti bolja od gotovih kolača s aditivima.

Umjesto slatkiša
Jedna moja poznanica i njezina nećakinja zajedno rade šarene voćne kombinacije. Evo njihovih ideja.
1. Izrežite bananu i naranču na kocke. Naizmjenično ih nanižite na drveni štapić za roštilj. Oštre krajeve odrežite da se djeca ne ubodu.
2. Kockice kruške, naranče i jabuke pospite cimetom i stvavite u kornet. Djeca će pitati repete.
3. Bananu izrežite na kolutove. Prošarajte medom i uvaljajte u mljevene orahe, bademe, lješnjak ili kokosovo brašno. Na tanjuru poredajte kolutove banane u obliku srca ili cvijeta. Ni stariji neće moći odliti ovoj užini.

Mmmmm. I nama se sad jede nešto voćno. Iris, Nika i ja idemo napraviti voćnu salatu. A što ćete vi?

Linker
16. travanj 2024 20:55