Nisam od onih koji govore kako je sva hrana loša, zagađena i puna aditiva. Ne jedem isključivo kruh sa 7 vrsta žitarica i 15 vrsta sjemenki. Ne brojim kalorije i ne opterećujem se s mastima u siru i mlijeku. Valjda još jedino ja nemam svoje bakice na tržnici.
Pitala me je prije neki dan prijateljica što mislim o genetski modificiranoj hrani. Opet je to postala aktualna tema. Uzbudili su se duhovi. Jedni su za, a drugi izričito protiv.
Strah od nepoznatog
Genetski inženjering je ušao u naš život. Od toga ne možemo pobjeći ma koliko željeli. Genetski modificirana hrana se uzgaja diljem svijeta, uključujući i zemlje EU. Nedavno je i naš Sabor olabavio tu zakonsku regulativu.
Rezultati znanstvenih istraživanja GM hrane su šaroliki. Mišljenja sam da one koji govore da GM hrana nije štetna valja uzeti s rezervom. Naime, jedna je studija pokazala kako znanstvenici angažirani od strane GMO industrije često nisu objektivni u svojim zaključcima.
Nerijetko naglašavaju rezultate koji upravo idu u prilog naručiteljima.
Mi obični građani GMO vezujemo uz snažne svjetske lobije i s pravom smo u strahu od nepoznatoga. GM hrana se proizvodi tek nekih 25-30 godina, i ruku na srce, još ne možemo znati dugoročni učinak njezinog konzumiranja. Što će biti s našim praunucima, nitko ne zna. Nadalje, postoje genetski modificirane biljke (npr. žitarice) otporne na glifosat; herbicid koji remeti mnoge procese u organizmu i povećava rizik za pojavu bolesti. Istraživanja su pokazala da uzgoj genetski modificiranih biljaka dugoročno rezultira većom primjenom kemije u poljoprivredi.
Ne treba biti stručnjak za shvatiti kako sama priroda ima ograničene kapacitete razgradnje različitih, za čovjeka, štetnih tvari. Gomilu otrova jednostavno ne može neutralizirati u kratkom vremenu. Tako je nerazgrađeni glifosat nađen u zemlji, zraku, kišnici, podzemnim vodama, rijekama i jezerima te moru.
Svjetska zdravstvena organizacija kaže kako čak i male doze ovog herbicida dugoročno mogu uzrokovati ozbiljne bolesti. Glifosat mijenja naš genetski materijal i remeti hormonsku ravnotežu.
To nedvojbeno povećava mogućnost pojave šećerne bolesti, visokog krvnog tlaka, debljine, bolesti bubrega, raka dojke, prostate, jetre i štitne žlijezde, osteoporoze, neplodnosti, gubitka pamćenja i dr. Posebno su osjetljiva novorođenčad, djeca, adolescenti i starije osobe.
Štetne tvari
Osviješteni znanstvenici iz SAD upozoravaju kako se broj ljudi oboljelih od spomenutih bolesti zadnjih 25 godina alarmantno povećava. U isto je vrijeme znatno poraslo korištenje glifosata u poljoprivredi i konzumiranje genetski modificirane hrane.
Do obeshrabrujućih rezultata došli su i znanstvenici u Njemačkoj. Glifosat je pronađen u bubrezima, jetri, plućima, slezeni, probavnim organima i mišićima krava. Suprotno tvrdnjama proizvođača, on negativno djeluje na njihovo zdravlje te se koncentrira u mesu i mlijeku.
Jedući meso i pijući mlijeko tih krava u sebe unosimo i glifosat. Štoviše, u tijelu kroničnih bolesnika je pronađeno više glifosata nego kod zdravih ljudi.
Isto tako, glifosat pojačava neželjeni učinak drugih štetnih tvari u hrani. Osim toga, on ne uništava patogene bakterije u debelom crijevu već one poželjne koje inače doprinose jačanju imuniteta.
Što na sve ovo reći? Očito smo svi zajedno 'u banani'.
Umjesto zaključka
Prije nego napišem kolumnu, u većini slučajeva pročitam nekoliko znanstvenih članaka. Dosta sam tako novoga naučila o hrani pa sada često u rižoto dodam kurkumu, a u povrtnu juhu đumbir. Međutim, ova tema me je ubila. Em sam debelo prešla rok za slanje teksta, em sam se sva ukomirala.
Nisam od onih koji vjeruju tračevima i naklapanjima na Internetu, no nakon ozbiljnih članaka o GM hrani i glifosatu, nije mi više svejedno. Očito smo svi skupa na krivom putu s kojeg više nema povratka. Jedino što možemo je odabrati; hoćemo li to sebi priznati ili ne.
Do neke sretnije teme srdačno vas pozdravljam,
Vesna
Što ja jedem možete vidjeti na mome profilu EatToSlim, ako od kvalitetne prehrane ima više ikakve pomoći.