ROGAČ
Rogač je prapovijesno stablo. Potječe iz sjeverne Azije te istočnog Sredozemlja gdje se danas uzgaja i divlji raste u mnogim njegovim krajevima. Plodovi rogača, mahune, se vežu uz arapsku kulinarsku tradiciju. Od njih se rade različiti napici i slastice.
Sastav rogač je zaista zanimljiv. Više od 50 % njegove mase čine ugljikohidrati; prvenstveno saharoza i glukoza. Otuda rogaču slatki okus što ga svrstava među prirodne zaslađivače. Okusa sličnog kakau, a vrlo niskog sadržaja masti, rogač se često koristi kao zdrava zamjena za čokoladu. Osim toga, u njemu je i obilje kalija te kalcija. Tu su još željezo, mangan, cink te bakar, a sadrži i nešto bjelančevina. Ne smije se zanemariti prisutnost fenolnih komponenti pozitivnog učinka na naše zdravlje.
U domaćinstvima se rogač melje u brašno, a u industriji u prah. Prah rogača je danas nezamjenjiv proizvod mnogih prehrambenih proizvoda deklariranih kao funkcionalna hrana. Dodaje se tjestenini te dijetetskim proizvodima. Ne sadrži gluten pa se često nalazi u sastavu namirnica namijenjenih osobama s celijakijom.
Guma iz sjemenki rogača se u prehrambenoj industriji koristi kao zgušnjivač u proizvodnji mliječnih i suhomesnatih proizvoda.
Rogač za zdravlje
Rogač sadrži značajnu količinu topljivih vlakana. Zahvaljujući tome usporava probavu konzumirane hrane i apsorpciju hranjivih tvari koje sadrži. To u konačnici snižava koncentraciju masnoća i glukoze u krvi što se pozitivno odražava na zdravlje. Osim toga, aktivna tvar iz rogača imena pinitol doprinosi reguliranju koncentracije šećera u krvi.
Uz topljiva, u rogaču su i netopljiva vlakna koja doprinose zdravlju debelog crijeva.
Rogaču uistinu nisu potrebni hvalospjevi. Svakako bi ga trebali češće uvrstiti u svoju prehranu. Dodamo li ga Božićnim i Novogodišnjim kolačima, oni će zasigurno postati kvalitetniji i zdraviji.
Jeste li znali?
- Legenda kaže kako je rogač jeo Ivan Krstitelj kada se povukao u osamu.
- Vjeruje se kako se u prošlosti masa sjemenke rogača koristila u definiciji karata zlata.
MAK
Mak potječe iz Azije. Nezreli se koristi u proizvodnji opiuma. Vjerojatno je čudesni učinak i pobudio zanimanje pračovjeka (lovca i sakupljača divljih jestivih biljaka) za makom. Arheološki nalazi kazuju kako su drevni Egipćani nezreli mak koristili u liječenju različitih bolesti.
U pripremi pekarskih proizvoda i kolača koristi se, naravno, zreli mak koji ne sadrži tvari narkotičnog djelovanja. Nasuprot tome, bogat je vlaknima i bjelančevinama, a tu su i mineralne tvari poput kalcija, fosfora, kalija, željeza, mangana, magnezija i cinka. U maku se nalazi poprilična količina masti u kojima prevladava linolna kiselina. Ona doprinosi sniženju koncentracije kolesterola u krvi. Osim toga, mak se u narodnoj medicini koristi kod zatvora stolice i astme. Od prisutnih antioksidanasa značajno mjesto zauzimaju tokoferoli koji sprječavaju oksidaciju i kvarenje masti.
Dobro je znati
S obzirom na to da je mak bogat mastima moglo bi se reći da nije svejedno kako se prema njemu odnosimo. Prvenstveno ga moramo držati na hladnom i suhom mjestu te paziti da ga potrošimo tijekom roka valjanosti.
Koji mak kupiti? Na tržištu možemo naći mak u zrnu kao i onaj mljeveni. Mljeveni je mak oštećen. Njegove su masti nezaštićene što ih čini podložnima oksidaciji i kvarenju. Najbolje je stoga kupiti mak u zrnu pa ga kući samljeti u mlincu za šećer ili kavu. Sigurna sam da vas tako neće razočarati.
Nadam se da ćete u ovim receptima uživati kao što to čini moja obitelj! Neka vam je u slast!
Više mojih recepata možete pronaći na profilu EatToSlim.
- 4 jaja
- 1 šalica (volumena 250 ml) šećera
- 1 šalica brašna
- 1 šalica ulja
- 1 šalica mlijeka
- 100 g rogača
- 100 g grožđica
- 100 g badema ili oraha
- 4 jabuke
- 2 jušne žlice ruma
- 1 jušna žlica cimeta u prahu
- 1 vrećica vanilin šećera
- 1 vrećica praška za pecivo
Sastojci za glazuru:
- 200 g šećera
- 100 g čokolade
- 100 g mlijeka
Priprema:
- Jabuke očistite i izribajte srednje krupno.
- Oprane grožđice stavite u zdjelicu i prelijte rumom.
- Odvojite bjelanjke od žumanaca - bjelanjke istucite u čvrsti snijeg, a žumanca dobro izmiješajte sa šećerom u homogenu smjesu.
- U zdjelici pomiješajte ulje i mlijeko pa postupno dolijevajte u smjesu žumanjaka i šećera.
- Brašno pomiješajte s praškom za pecivo. Potom naizmjenično u smjesu sa žumancima dodajite žlicu brašna pa žlicu ribanih jabuka pa žlicu mješavine mljevenih badema i rogača.
- Umiješajte grožđice i rum.
- Na kraju postupno dodajite snijeg od bjelanjaka i ručno lagano izmiješajte "noseći" žlicom smjesu iz dna prema vrhu.
- Smjesu izlijte u nauljen i pobrašnjen pleh pa stavite peći u pećnicu prethodno zagrijanu na 200 ℃.
- Kolač je gotov kada se odvoji od pleha.
- Vrući kolač prelijte glazurom, ohladite i poslužite.
Napomena: Prije mljevenja, rogače očistite od sjemenki. Izrežite ih na krupno, pomiješajte s bademima te sameljite. (Tako ih je najlakše mljeti. Znam iz iskustva.)
- 2 jaja
- 2 čaše (od jogurta) oštrog brašna
- 2 čaše svježe mljevenog maka
- 2 čaše šećera
- 2 čaše mlijeka
- malo više od ½ čaše ulja
- 2 jušne žlice ruma
- 1 vrećica vanilin šećera
- 1 vrećica praška za pecivo
- korica nešpricanog limuna
Za glazuru:
- 100 g čokolade za kuhanje
- 3 jušne žlice šećera
- 5 jušnih žlica vode
Priprema:
- Odvojite bjelanjke od žumanjak - bjelanjke istucite u čvrsti snijeg, a žumanjke pomiješajte sa šećerom i vanilin šećerom u homogenu smjesu pa im dodajte bjelanjke.
- Uz neprekidno miješanje dodajte mak, ulje, mlijeko, brašno pomiješano s praškom za pecivo, limunovu koricu i rum.
- Smjesu izlijte u nauljen i pobrašnjen pleh pa stavite peći u pećnicu prethodno zagrijanu na 200 ℃. Kolač je gotov kada se odvoji od pleha.
- Vrući kolač prelijte glazurom, ohladite i poslužite.