Dobre i loše strane Sirovojelstvo - odlična dijeta i lijek za brojne bolesti ili opasan trend?

Vesna Bosanac

Vesna Bosanac diplomirala je i doktorirala nutricionizam na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prva je nu...

Više >

Pobornici sirovojelstva imaju za cilj očuvati svoje zdravlje (ili se izliječiti od bolesti) i živjeti u harmoniji s prirodom. Tako osobe koje prakticiraju sirovojelstvo ne piju alkohol niti puše.

 

Svi govore: Jedi povrće. Jedi voće. Izbjegavaj zasićene masti.

Što kada voće i povrće čovjeku postanu okosnica prehrane? I to još ono sirovo.

Prije nego se priklonimo nekom novom smjeru prehrane, valja proučiti njegove dobre i loše strane. Evo što je sirovojelstvo i što o njemu govore znanstveni članci.  

 

Sirovojelstvo. Što je to?

Iako se o sirovojelstvu u zadnje vrijeme dosta priča, ono odavno pobuđuje pozornost javnosti.

Zagovarao ga je još Pitagora.

Pobornici sirovojelstva imaju za cilj očuvati svoje zdravlje (ili se izliječiti od bolesti) i živjeti u harmoniji s prirodom. Tako osobe koje prakticiraju sirovojelstvo ne piju alkohol niti puše.

U moru definicija sirovojelstva kojih ima koliko i njegovih štovatelja prihvatit ću onu koja kaže: 

  • sirovojelstvo je konzumiranje uglavnom ili u potpunosti termički neobrađenih namirnica većinom biljnog podrijetla.
  • sirovojelstvo uključuje određene namirnice koje tijekom prerade ipak zahtijevaju blagu termičku obradu (npr. ulje dobiveno hladnim prešanjem te suho voće).
  • sirovojelstvo prihvaća meso i ribu dimljene hladnim dimom te ukiseljeno ili fermentirano povrće.

Općenito se konzumiraju:

  • povrće
  • voće
  • orašasti plodovi
  • sjemenke i namazi (npr. tahini)
  • proklijala zrna žitarica
  • proklijalo sjeme (npr. alfalfe, brokule)
  • proklijale mahunarke (npr. leća, mungo grah)
  • svježi voćni i povrtni sokovi
  • gljive
  • jestivo cvijeće
  • ulja dobivena hladnim prešanjem
  • morske biljke
  • alge
  • fermentirano povrće
  • dehidrirana hrana (tretirana pri temperaturi nižoj od 47 C)

 

Naravno, postoji mnogo modifikacija sirovojelstva pa su tako neki sirovojelci vegetarijanci koji piju mlijeko te jedu mliječne proizvode i jaja, drugi vegani, a ima i onih koji izbjegavaju i žitarice ili u jednom obroku jedu samo jednu namirnicu.

 

Sirovo i svježe, kad god je moguće

Svi se zimi zaželimo ljeta pa napravimo voćni kolač od zamrznutih malina i jagoda. Istini za volju, zamrznuto je voće bolji izbor od voća u kompotu, no ne može se usporediti sa svježim.

Ove se godine priroda baš opoštenila. Voćke moga svekra su obilato rodile, pa sam svako jutro u dilemi. Da li dan započeti s jagodama ili trešnjama? Ili otići do susjedinih višanja? Danas sam ih se natukla k'o nikad

Svježe povrće i voće je jedro i čvrste teksture dok je ono zamrznuto uvijek nekako mekano, ponekad čak i pomalo gnjecavo. Sirovo voće i povrće sadrži više vitamina C i drugih antioksidanasa što je odlično za imunitet.

Uistinu, kad god je moguće valja ga jesti svježe. Zašto dan ne započeti voćem, napraviti salatu od baby špinata ili u prehranu uključiti sok od mlade pšenice? Dajmo mašti na volju. 

 

Sirovojelstvo i zdravlje

Ljude često bolest (najčešće teška) motivira na promjenu loših prehrambenih i životnih navika. Pokazalo se tako da sirova hrana pomaže olakšavanje tegoba kod fibromialgije koju inače karakterizira bol po cijelom tijelu praćena lošim snom, umorom, glavoboljom, jutarnjom ukočenošću, lošim raspoloženjem i depresijom.

Međutim, nije sve tako ružičasto.

Evo primjera jelovnika u jednom zdravstvenom centru u SAD koji promovira sirovu hranu.

Doručak:

  • povrtni sok
  • sok od mlade pšenice
  • voće

Jutarnja užina:

  • povrtni sok

Ručak:

  • velika porcija salate od povrća i isklijalih sjemenki s tahinijem
  • avokado i suhi krekeri od lana

Popodnevna užina:

  • povrtni sok
  • sok od mlade pšenice
  • jabuka

Večera:

  • velika porcija salate od povrća i isklijalih sjemenki začinjena mješavinom limunovog soka i maslinovog ulja
  • tjestenina od kokosa i tikvica s umakom od gljiva i paprika

 

Već i letimičnim pogledom na ovaj jelovnik možemo reći kako je on mršav. Trebalo bi pojesti brdo hrane da se namire energetske potrebe običnog čovjeka. I uistinu, prelaskom na sirovojelstvo ljudi u većini slučajeva smršave jer smanje dnevni energetski unos. On kod nekih iznosi samo 1200 kcal. Usporedbe radi, prosječna odrasla žena dnevno treba oko 2000 kcal.

 

Iako ljudi prelaze na sirovojelstvo s ciljem poboljšanja zdravlja, nisu rijetki slučajevi njegovog pogoršanja. Naime, niski unos energije neminovno dovodi do gubitka mišićnog tkiva, često se javlja pothranjenost, umor i iscrpljenost.

 

Pothranjenost se pak veže uz povećan rizik za pojavu brojnih bolesti. Posebno se to odnosi na bolesti srca i krvnih žila. Zašto je tome tako? Iako se prelaskom na sirovu hranu snizi tzv. loši LDL kolesterol, snizi se i onaj dobri HDL kolesterol koji, pojednostavljeno rečeno, čisti krv od masnoća. To nam svakako nije od interesa.  

Nadalje, kod ljudi koji jedu sirovu hranu nađena je niska koncentracija vitamina B12 u tijelu što rezultira visokom koncentracijom homocisteina - značajnog čimbenika rizika za pojavu bolesti srca i krvnih žila. I doista, znanstvene studije pokazuju češću prisutnost tih bolesti kod vegana nego kod vegetarijanaca.

Isto tako, studije govore o daleko većoj prisutnosti zubnog karijesa kod ljudi priklonjenih sirovojelstvu nego u općoj populaciji. Više je uzroka tome. Osobe koje prakticiraju konzumiranje sirove hrane obično koriste zubne paste bez fluora. Međutim, ne smije se zanemariti ni činjenica kako ekstremno visoka konzumacija voća (koja se penje i do 23 kg tjedno) za sobom povlači česti i povećan doticaj zubi s voćnim kiselinama. To nedvojbeno ima negativan utjecaj na zubnu caklinu.

Svakako nije preporučljivo prati zube neposredno nakon obroka jer visoka kiselost u ustima čini zube osjetljivima na mehaničko djelovanje četkice. Stoga i inače s pranjem nakon jela valja pričekati pola sata kako bi se omogućila njihova remineralizacija i smanjila osjetljivost.  

Uz to, sirovojelstvo povećava rizik za smanjenje gustoće kostiju, a kod žena često dolazi do izostanka menstruacije.

 

Je li termička obrada hrane potrebna?

I dok su neka jela sa sirovim mesom i ribom (poput tatarskog bifteka i sushija) cijenjene delicije, meso i ribu ipak termički obrađujemo. Oni tako postaju mekši i probavljiviji. Iz termički obrađenog povrća karotenoidi se bolje iskorištavaju. Ne manje važan je i podatak kako se kuhanjem smanjuje prisutnost pesticida u voću i povrću.

Međutim, valja biti iskren i reći da se termičkom obradom namirnica događaju i nepoželjne promjene u namirnicama. Primjer je Maillardova reakcija. Odvija se tijekom pečenja hrane (npr. mesa, kruha ...) kada se povezuju šećeri i amino kiseline te dobiva fina smeđa korica. Smanjuje to hranjivu vrijednost hrane i inicira upalne procese u organizmu što naravno nije poželjno. Ipak, mišljenja sam kako nitko razuman neće iz dana u dan jesti dobro pečeno povrće s roštilja, meso ili kruh.

 

Što reći za kraj?

Iako se sirovojelstvo ne preporučuje djeci niti ga je uputno prihvatiti na duge staze, treba od njega ukrasti ono što je pozitivno.

Povratak prirodi znači odreći se slatkiša i prerađenih žitarica i to sigurno ne može biti loše. Iskoristimo li uz to ovo ljeto i u svoju prehranu svakodnevno uključimo sirovo voće i povrće, puno ćemo učiniti za svoje zdravlje.

Uživajmo stoga u krastavcima, rajčicama, paprikama, lubenicama, dinjama i breskvama. Sada su najukusniji i najjeftiniji.

Neka nam je svima uslast. :)

 

A što ja jedem možete vidjeti na mome profilu EatToSlim.

Facebook komentari