Za i protiv Što je loše u prehrani siromašnoj ugljikohidratima

Vesna Bosanac

Vesna Bosanac diplomirala je i doktorirala nutricionizam na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prva je nu...

Više >

Neke su studije pokazale kako prehrana siromašna ugljikohidratima, a bogata mastima baš i nije bez posljedica, a hoćete li je prigrliti i nakon ovog teksta, ostavljam vama na volju

Neki sam dan bila u društvu gdje se povela rasprava o slanini i svinjskoj masti. Jedni su s oduševljenjem pričali o hruskavoj svinjskoj, dok drugima nema ništa bolje od pečene pileće kožice. U zadnje je vrijeme pozornost privukla prehrana siromašna ugljikohidratima, a bogata mastima. „Smršaviti 5 kg u tri dana“, „Šlag + maslac = mršavljenje“, „Panceta i svinjska mast za vitak struk“, … čita se i sluša u medijima. Mast doživljava svoju renesansu. Vjerujem da čovjek prihvaća samo pola priče ugodne uhu i nepcu. Drugi njezin dio ne želi ni čuti. Jesam li u pravu?

 

Klasična prehrana i jednostavni šećeri

Na početku, podsjetimo se da su osnova klasične prehrane žitarice, proizvodi od žita i druge namirnice koje sadrže škrob (npr. krumpir), pa stoga značajan dio energije iz hrane dolazi od ugljikohidrata. Preporuka je ograničiti unos masti i jednostavnih šećera. Kada se govori o ograničenju jednostavnih šećera misli se na šećere dodane hrani. Primjer su bijeli šećer i kukruzni sirup bogat fruktozom. I dok se prvi češće koristi u našim domaćinstvima, dotle drugim obiluju proizvodi prehrambne industrije (npr. bezalkoholni napici). Masti i dodani jednostavni šećeri konzumirani u neprimjereno velikim količinama vode ka debljini, bolestima jetre, visokom kolesterolu i dr.

 

LCHF je novi trend

Nasuprot klasičnoj, prehrana siromašna ugljikohidratima, a bogata mastima (eng. Low Carbohydrate, High Fat; LCHF) prednost daje namirnicama poput mesa, ribe, rakova, jaja, ulja, dijelova povrtnih biljaka koje rastu iznad zemlje, punomasnog mlijeka i mlječnih proizvoda, te orašastih plodova. Bobičasto voće (borovnice, jagode, maline, …) i korjenasto povrće (mrkva i celerov korijen) konzumiraju se u umjernim količinama. Voće se općenito smatra prirodnim slatkišem i ne preporuča se jesti svakodnevno. Gomoljasto povrće (krumpir i slatki krumpir), mahunarke (grah, leća, slanutak,…), žitarice i proizvodi od žita (riža, zobene pahuljice, kruh, …) se ne preporučuju jer sadrže znatnu količinu škroba; složenog ugljikohidrata. Ovo su činjenice.

Prehrana siromašna ugljikohidratima, a bogata mastima kao naručena je došla ljudima koji vole meso, a povrće, mahunarke, voće i integralne žitarice ne jedu ili to čine vrlo rijetko. Povezuju mršavljenje s konzumiranjem mesa i masti, zaboravljajući pri tom da ova prehrana potiče veći unos povrća, plave ribe i orašastih plodova što je svakako dobro i poželjno. Jednostavno, prešućuju ono što im ne odgovara. Zar je to nešto neobično?

Gubitak tjelesne mase

Bez daljnjega, ova prehrana početno, kroz pola godine, može pomoći ljudima brzo smršaviti. Na početku obećavajućih redukcijskih dijeta zvučnih imena, brzo se mršavi jer se gubi voda. Uvelike je za taj brzi gubitak tjelesne mase zaslužno smanjenje zaliha glikogena, mišićnog goriva koje na sebe inače veže vodu. Gubitkom glikogena, gubi se voda što najbolje pokazuje vaga. Međutim, manjak glikogena rezultira brzim umorom mišića što je posebno nepoželjno kod izrazito aktivnih osoba (npr. sportaša).

 

Bolesti srca i šećerna bolest

Nadalje znanstvena istraživanja pokazuju nižu koncentraciju masnoća, a višu koncentraciju poželjnog HDL kolesterola tijekom prvih nekoliko mjeseci priklanjanja dijeti za mršavljenje siromašnoj ugljikohidratima, a bogatoj mastima. No poslije (nakon godinu dana), takav način prehrane uzrokuje povišen krvni tlak i nepoželjni LDL kolesterol, te neosjetljivost stanica na inzulin, što može dovesti do šećerne bolesti. Ovo sve ne čudi jer se s jelovnika isključuje redovito konzumiranje mahunarki koje su nemastan izvor bjelančevina, cjelovitih žitarica koje sadrže brojne vitamine B skupine i škrob, te većine voća koje je nezamjenjivo kada se misli na sadržaj vitamina C i brojnih drugih antioksidanasa. Upravo se vitamin C i vitamini B skupine moraju svakodnevno unositi u organizam u dovoljnim količinama jer se njihov višak ne može uskladištiti u organizmu. Luči se mokrenjem. Također, dugoročno, gubitak kilograma sličan je kao i kod ljudi koji su bili na raznolikoj i uravnoteženoj dijeti za mršavljenje bogatoj ugljikohidratima.

 

Probavne tegobe

Studije su pokazale povećan rizik od probavnih tegoba; žgaravice i zatvora. Žgaravicu potenciraju obroci bogati mastima, a siromašni složenim ugljikohidratima. Zatvoru stolice pogoduje niži unos neprobavljivih vlakana (iz žitarica, mahunarki i voća) neophodnih za pravilan rad crijeva. Nedostatan je i unos fruktooligosaharida (iz voća i žitarica) koji pomažu rast i razmnožavanje poželjnih bakterija u crijevima, a koje jačaju imunitet. Ovo zajedno povećava rizik od pojave raka debelog crijeva.

Radeći u hotelima, često sam znala čuti moje drage kuhare kako govore „Što sam ne bi pojeo, nemoj dati ni gostu.“ Hoćete li se prikloniti prehrani siromašnoj ugljikohidratima, a bogatoj mastima, ostavljam vama na volju.

Facebook komentari