Prema nekim istraživanjima, ovo je pet osobina koje nas čine inteligentnijim:
Loše raspoloženje
Niko ne voli tmurne dane i loše raspoloženje, ali znanstvenici tvrde da ponekad trebamo biti zahvalni na takvim trenucima, jer nas čine pametnijima, odnosno inteligentnijima.
Naime, više se studija bavilo pitanjem lošeg raspoloženja i inteligencije. U jednoj, australski istraživač Joe Forgas utvrdio je da "tjeskoba i tuga poboljšavaju obradu informacija koje su potrebne za rješavanje više-zahtjevnih situacija". Druga studija, provedena na Columbia Business School utvrdila je da sam čin mrštenja pomaže da ostanemo fokusirani na svoje misli, te da kada smo namršteni bolje obraćamo pažnju na sitne detalje.
Ekscentričnost
Ekscentričnost je, kao što možete pretpostaviti, teško izmjeriti i definirati. Uglavnom, ekscentricima se mogu smatrati ljudi koji "njeguju" neobično ponašanje koje odudara od društvenih normi, a koje nije opasno po društvo.
Neki dokazi ukazuju na to da su kreativni intelektualci skloni ekscentričnosti, te da je ekscentričnost također rasprostranjena i među znanstvenicima. Iako ne postoje znanstveni radovi koji mogu povezati ekscentričnost i inteligenciju, dovoljno je samo da pogledamo neke od najvećih genijalaca na svijetu, kao što su Nikola Tesla ili, primjerice, Albert Einstein…
Dlakava prsa (vrijedi samo za muškarce)
Studija o muškarcima koju je proveo dr. Aikarakudy Alias pronašla je vezu između dlakavog tijela i inteligencije. Umjesto da gleda samo IQ, Alias je promatrao odnos između dlačica na tijelu i razine obrazovanja.
Na kraju studije dr. Aikarakudy Alias utvrdio je da su studentima i apsolventima postali muškarci koji su imali više dlačica od onih koji to nisu uspjeli te rade fizičke poslove. Također je zaključio da su studenti koji su se isticali (po inteligenciji) često dlakaviji od ostalih studenata. Dok je njegov rad bio posebno usmjeren na dlake na prsima, studija je povezala i prisutnost dlaka na leđima s inteligencijom (kod muškaraca!).
Nesretni ljudi obično imaju i niži kvocijent inteligencije.
Sreća
U prošlosti se smatralo da je visok IQ povezan s depresijom i lošim raspoloženjem. Nije ni čudo kada uzmemo u obzir koliko je velikih ljudi u povijesti sebi oduzelo život, palo u depresiju ili naprosto poludjelo. Ipak, kada promatramo iz današnje perspektive, njihovo loše raspoloženje može se pripisati vremenu i okruženju u kojem su živjeli. Činjenica je da su svi uglavnom bili korak ispred svog vremena i uveliko neshvaćeni.
Jedna studija provedena u Velikoj Britaniji na University College u Londonu ipak je pokazala kako je veća vjerovatnost da će ljudi s nižim kvocijentom inteligencije biti nesretniji od svojih više inteligentnih kolega. Njihova studija, koja je uključila 6.870 ispitanika, pokazala je da je niska inteligencija često povezana s niskim primanjima i lošem mentalnom zdravlju, koji značajno doprinose nezadovoljstvu i lošem raspoloženju.
Ljevorukost
Naš mozak je podijeljen na dvije polutke. Iako su obje polutke jednako bitne i dijele većinu funkcija, ipak između njih postoje neke razlike. Kod ljudi, kao i kod dosta drugih sisavaca, jedna strana mozga je malo dominantnija - što je i jedan od razloga zašto pišemo samo jednom rukom.
Neke su studije pokazale, kao primjerice ona dr. Alan Searlemana iz St. Lawrence University u New Yorku, da je ljevorukost povezana s višim stupnjem inteligencije. U većini slučajeva, ljevaci imaju više bodova na testovima inteligencije, a također često završe ove testove brže od dešnjaka. Pored toga, činjenica je da mnogo više ljevaka ima IQ veći od 140 - što ih svrstava u kategoriju genija. To je vjerojatno i razlog zašto postoji više ljevaka u kreativnim zanimanjima - poput glazbe, umjetnosti i književnosti.