Piše: Ana Žele, prof. psihologije
Današnja vremena daju nam puno razloga za bezvoljnost i demotivaciju. U poslu je teška situacija, ljudi su ili prezaposleni ili nezaposleni, a mediji nam uglavnom prezentiraju crne vijesti. Stoga nije lako biti uzdignute glave i optimističan.
Dora (33), financijska analitičarka i majka jednog djeteta, radila je u manjoj brokerskoj tvrtki. Život joj je manje-više tekao uobičajeno, a onda je uslijedio niz loših događaja. Kao prvo, doznala je da je suprug vara. Predložila mu je rastavu i on se složio. No, to nije bilo sve. Dora je ubrzo dobila otkaz na poslu kao tehnološki višak. Nakon toga je počela gubiti vjeru u život i osjećala se loše, bezvoljno. Ništa je nije moglo motivirati ni razveseliti.
Zašto smo potišteni
Sasvim je normalno da se ponekad u životu osjećamo bezvoljno i potišteno. Najčešći razlozi za to su:
- obiteljska situacija - problemi s djecom, zdravlje članova obitelji, problemi s partnerom
- poslovna situacija - nezaposlenost, mobbing, neisplata plaća, previše posla
- zdravlje
- percepcija da nam ništa ne ide od ruke.
Naša bezvoljnost i malodušnost mogu, dakle, biti reakcija na objektivni životni događaj, ali i naša percepcija da život nije fer prema nama.
Ljudi se razlikuju u reakcijama na objektivno loše ili percipirano loše životne događaje. Postoje oni koji ih uzdignute glave prevladaju i dočekaju bolju budućnost, kao i oni kojima žaljenje postane stil života. Prva skupina u daleko je boljoj poziciji, jer to je zdrav pristup i za njih i za njihovu okolinu.
Moramo se sviđati sami sebi
Svima nam je jasno da će životnih nedaća uvijek biti i to ne možemo promijeniti, ali možemo promijeniti način na koji reagiramo na njih. Možemo barem malo promijeniti način ponašanja kad smo bezvoljni i bit će nam lakše. Sami sebe ćemo više voljeti kad smo pozitivni, hrabri i jaki, a sigurno ćemo tada imati i naklonost drugih.
Dora je isprva bila malodušna, a onda je shvatila da se takva ne sviđa ni sebi, a kamoli drugima. Nikako nije željela da je drugi gledaju kao žrtvu i odlučila je svjesno uložiti napor kako bi se osjećala dobro i prilagodila na nove životne okolnosti. Okolina je bila iznenađena koliko se Dora, bez posla i bez supruga, osjećala bolje. Tu lijepu životnu energiju primijetio je i njen susjed koji joj je ponudio posao u svojoj tvrtki. Rekao je da želi zaposlenike čiji će moral i u lošim danima biti na visini.
Takav mi je preokret trebao u životu za otvaranje nove perspektive, rekla je Dora nakon svega.
Možemo reći da je život, iako se ponekad tako ne čini, na našoj strani.
Jačajte psihološki imunitet
Budući da ne možemo mijenjati životne okolnosti, možemo jačati naš psihološki imunitet, što će nam pomoći da se bolje nosimo sa životom.
Prihvatite sve što vam život donosi
Ponekad nam ishod životne situacije nije po volji, međutim, kasnije se pokaže da je to bilo upravo ono što nam je u tom trenutku trebalo. Stoga, trebamo se podsjetiti kako nismo uvijek mi najpametniji i kako se situacija može okrenuti u našu korist, samo što to često ne vidimo odmah.
Jačajte sliku o sebi
Loše raspoloženje na neki nas način tjera na borbu. Tijekom borbe shvatimo da smo jači nego što nam se prije činilo. Dok ne osjetimo određene situacije, naša se slika o nama bazira na pretpostavkama i prethodnom iskustvu. Kad zagrizemo u situaciju, spoznamo kako smo jači i otporniji, kako imamo više podrške obitelji ili prijatelja.
Cijenite stvari, ne uzimajte ih zdravo za gotovo
Često uzimamo dobro zdravlje i prijateljstva zdravo za gotovo. No, baš takve stvari trebamo posebno cijeniti. Svi znamo da nam je život manje kvalitetan kad smo, primjerice, bolesni. Stoga treba biti zadovoljan s elementima koji nisu najvidljiviji, ali daju životu stabilnost.
Budite hrabri
Ponekad jednostavno treba zažmiriti i odlučiti se na promjenu, bez obzira na to je li to preseljenje, ponovni samački život ili promjena profesije. Promjena je po definiciji situacija u kojoj nemamo razvijene sve potrebne vještine za novonastalu situaciju, ali ih tijekom vremena razvijemo.
Vjerujemo da će biti dobro
Možemo reći da je život, iako se ponekad tako ne čini, na našoj strani. Psihologijska istraživanja koja su se bavila ljudskim mišljenjem pokazala su:
- ljudi češće priopćavaju dobre nego loše vijesti
- ljudi vjeruju da će se vjerojatnije dogoditi nešto dobro nego nešto loše, čak i kad je vjerojatnost podjednaka
- ljudima događaji s vremenom izgledaju sve pozitivniji
- ljudi vjeruju da je većina događaja u njihovom životu pozitivna.