U povodu obilježavanja deset godina djelovanja Doma za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja Duga, na konferenciji za medije s temom "Obitelj je (ne)sigurno mjesto" istaknuto kako 86 posto slučajeva nasilja počini partner žrtve te da je jedna trećina žrtava spremna podnositi dugotrajno nasilje čak i više od 10 godina, a tek trećina njih reagira u roku od dvije godine od pojave nasilja.
Skrivaju obiteljsko nasilje
Dom za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji Duga - Zagreb je ustanova socijalne skrbi sa smještajem izvan vlastite obitelji. Ustanova je tijekom svoga djelovanja u Savjetovalište za djecu i odrasle primila gotovo 7.000 osoba, oko 1.100 osuđenih počinitelja nasilja uputila je na psihosocijalni tretman, a za 906 osoba osigurala je smještaj.
- Osnovni zadatak je pružiti žrtvi pomoć i sigurnost u kriznoj situaciji eskalacije nasilja u obitelji kako bi se zaštitila od nasilničkog ponašanja - rekla je ravnateljica Doma Željka Barić.
Upozorila je da žrtve često skrivaju obiteljsko nasilje te ih je pozvala da se obrate udrugama za pomoć. Barić je prezentirala rezultate Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, koji je izradio evaluacijsku studiju Doma.
Među ostalim, studija pokazuje da 86 posto slučajeva nasilja počini partner žrtve, a još pet posto bivši partner. Gotovo 80 posto žrtava bilo je izloženo kombiniranim vrstama nasilja, psihičkom nasilju 14, dok ih je isključivo fizičkom nasilju bilo izloženo 6 posto.
Oko 40 posto djece štićenika bila su školske, 32 posto predškolske, devet posto srednjoškolske dobi, dok se čak 22 posto djece nalazilo izvan odgojno obrazovnog procesa. Savjetovalištu se većinom obraćaju žene, međutim, 2009. godine od ukupnog broja korisnika, 40 posto je bilo muškaraca, no 2015. bilo ih je nešto manje od petine da bi 2016. broj porastao na četvrtinu.
Emocionalna ovisnost
Među opravdanjima za prihvaćanja nasilja žrtve najviše navode emocionalnu ovisnost o nasilnoj osobi i to 54 posto, trećina ekonomsku stranu, neke druge razloge šest posto, strah od nerazumijevanja okoline pet posto i isto toliko moguću ucjenu počinitelja nasilja.
Gotovo 60 posto žrtava prvi put je prijavila nasilje prije dolaska u ustanovu, a 43 posto nasilje se odlučuje prijaviti po dolasku. Većina korisnica, njih 61 posto, bila je nezaposlena, četvrtina zaposlena, dok ih je šest posto koristilo rodiljni dopust.
Među njima našlo se i šest posto umirovljenica te tri posto ostalih korisnica i učenica. Prema stupnju obrazovanosti, čak je 35 posto žena bilo nekvalificirano a 55 posto sa srednjom stručnom spremom pa su mogućnosti zaposlenja bile su sužene, a ekonomska neovisnost je prvi korak za samostalan nastavak života. Unatoč tim poteškoćama čak 30 posto žena je nakon boravka u Domu započelo samostalan život.
Duljina boravka u ustanovi varira, a prosječno štićenici u domu borave tri mjeseca. Obljetnica se obilježava uoči Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, 25. studenoga, a unutar 16 dana aktivizma u cilju skretanja pažnje na problem nasilja nad ženama, rečeno je na konferenciji.
Hina