Piše: Ana Tafra
Za novi hit autora bestselera Hygge - danski recept za sretan život Meika Wikinga, s naslovom Lykke - potraga za najsretnijim ljudima na svijetu, mnogi su već čuli. Knjiga je izašla prošli tjedan u Hrvatskoj i preplavila hrvatske knjižare.
Dok je nekima to samo marketinški proizvod, drugi u ovoj knjizi vide psihološki priručnik, a treći knjižicu koju će rado pokloniti voljenoj osobi. Istina je da je ova knjiga zaista probudila veliki interes i da je u kratkom roku postala hit diljem svijeta i to ne zbog toga jer su Danci najsretniji, pa ćemo učiti od njih, niti je tajna da u tome da ih kopiramo nastojeći biti sretni, nego u činjenici da nas je podsjetila da za sreću - zaista ne treba puno.
Hrvati su mentalitetom jako različiti od Danaca, a to je i logično - ako uzmemo u obzir da je ponašanje svakog naroda, među ostalim, uvjetovan i klimom, atmosferom i vremenskim uvjetima. Ipak, mnogo od njih možemo naučiti, a pogotovo kad su nam navedene stvari ispričane jednostavnim jezikom ovog velikog znanstvenika.
KAKO MJERITI SREĆU?
Da, naravno da je sreća subjektivna, i tako bi i trebalo biti, tvrdi Meik.
Uvjeren je da upravo vi sami možete najbolje prosuditi jeste li sretni ili niste.
Upravo se zato njihov novi mjerni sustav temelji na tome kako se osoba osjeća, a na njemu je samo da pokuša shvatiti zašto se tako osjeća. Uostalom, neprestano to činimo kad je riječ o stresu, anksioznosti i depresiji, koji su također subjektivne pojave. Na kraju krajeva, sve se svodi na to kako pojedinci zapravo doživljavaju vlastiti život. Svatko na drukčiji način doživljava sreću.
Kako se danas koješta etiketira kao sreća, znanstvenicima to otežava posao, stoga je najbolje ponajprije razlučiti sastavnice fenomena sreće.
Primjerice, želimo li proučiti kako se razvija gospodarstvo pojedinih zemalja, proučit ćemo pokazatelje poput BDP-a, stope rasta, nezaposlenosti i kamatnog zaduženja, koji nude dodatne informacije o tome kako pojedino gospodarstvo funkcionira.
Isto vrijedi za sreću. Riječ je o krovnom nazivu, i kako bismo proučili sâm fenomen sreće, potrebno je sagledati njegove različite komponente.
"Drugim riječima, mnogo se toga ne može kontrolirati i mnogo toga može biti prepreka u istraživanju sreće, ali želimo li se osigurati da nećemo steći ama baš nikakve spoznaje u tom polju, dovoljno je da dignemo ruke i zaključimo kako je to nemoguće", tvrdi Meik.
Ovaj naslov potražite u svim boljim knjižarama i u web shopu Mozaik knjige.
TAJNA KNJIGE LYKKE
Postoje, dakle, elementi koji su bitni za sreću i itekako su mjerljivi. Sreću povećava zajedništvo i osjećaj pripadnosti, povezanost s ljudima, na sreću utječe i novac, zdravlje, sloboda, povjerenje koje osjećate prema ljudima i institucijama. Sreću povećava i zahvalnost, s kojom se, priznajmo, rijetko "družimo".
Dakle, ova knjiga pruža neki novi pogled na sreću, na prvu - nevjerojatan, ali istovremeno logičan. Istina je da su Hrvati energičniji, društveniji, otvoreniji od Danaca, da su naše plaće male, da je njihov standard daleko bolji, da je država uređenija, da kod nas ima više sunca i da nam umjetnog svjetla toliko i ne treba, no ipak nas sve čvrsto veže ista želja.
Želja za srećom.