Dostupan svakome, saveznik je u borbi protiv stresa i najbolji lijek za oslabljeni imunosni sustav, a nema nikakvih negativnih popratnih pojava. Odlična je vježba za srce i pomoć za opuštanje napetih mišića, za snižavanje povišenoga krvnog tlaka te za aktiviranje pluća, a onima koji pate od kroničnih bolova ublažit će patnje. Ne radi se o novom čudotvornom lijeku, nego o najobičnijem iskrenom smijehu.
Smijeh umanjuje stres, dobar je za žile i srce, ispunjava nas energijom, kad smo dobro raspoloženi, i fizički se osjećamo bolje. No, kako se smijati u teškim situacijama i kad nas pritišće bolest?
Pozitivne emocije
Pitao se to i Norman Cousins kojem je 1964. godine dijagnosticirana progresivna degenerativna bolest vezivnog tkiva, a liječnici su mu davali vrlo male nade za oporavak. Cousins se prisjetio kako je čitao o reakciji tijela na stres i negativne emocije koje uzrokuju kemijske promjene čija je posljedica slabljenje imunosnog sustava. Na temelju toga, pretpostavio je da pozitivne emocije mogu stvoriti u tijelu promjene koje bi mogle pridonijeti oporavku te zaključio da je smijeh najbolji put k pozitivnim emocijama.
Počeo je gledati komedije i smiješne crtane filmove kako bi stimulirao smijeh. Nakon svake epizode smijanja primijetio je da bolje spava, bez potrebe za analgeticima i sedativima. S vremenom je došlo do povlačenja upalnog procesa, a liječnici su potvrdili da je izliječen. Danas, gotovo pola stoljeća od Cousinsova iskustva (koje je opisao i u knjigama), dostupni su rezultati znanstvenih istraživanja koji objašnjavaju specifične fiziološke promjene te dokazuju da smijeh uistinu pozitivno djeluje na tijelo i duh.
Što je zapravo smijeh?
Humor je perceptivni proces, a smijeh je oblik ponašanja, odgovor na humor. Razlikujemo dvije faze odgovora tijela: fazu uzbuđenja, kada se fiziološki parametri povećavaju, te fazu popuštanja, kada se vraćaju u stanje mirovanja ili još niže. Za vrijeme jakog smijeha koji dulje traje povećava se frekvencija srca, ponekad i iznad 120 otkucaja u minuti; povećavaju se frekvencija i dubina disanja. Brojne mišićne skupine su aktivne: dijafragma, trbušni, međurebreni, dišni i mišići lica, a povremeno i mišići ruku, nogu i leđa. Utrošak energije za nekoliko minuta smijeha jednak je utrošku u 15 minuta vožnje sobnog bicikla.
Pronađite smiješnu stranu
Zašto je važno smijati se? Zato što je to znak pozitivnog pristupa životu, a na emotivnom planu djeluje poput eliksira koji vas ispunjava energijom i oslobađa napetosti.
No, postoji više načina smijanja. Postoji tzv. terapeutski smijeh, karakterističan za osobe koje imaju smisla za humor i koje zbog toga uvijek uspijevaju pronaći smiješnu stranu situacije te umanjiti napetost, ublažujući tako gorku stranu života. Ali, postoji i sarkastičan smijeh koji ukazuje na distanciranost: u tom slučaju osoba se smije drugima, nikad sebi.
Vedre osobe smijehom prenose dobro raspoloženje na druge. Ponekad, prečesto smijanje ili smijanje u neprimjerenim situacijama može ukazivati na površnost i neozbiljnost osobe: to je neka vrsta obrambenog stava kojim se nastoji izbjeći ozbiljno suočavanje sa situacijom.
Najvažnije je to da nam smijeh i uživanje u humoru daju drukčiju perspektivu promatranja problema koji nas muče. Kaže se "ako se problemu možete nasmijati, onda ćete ga preživjeti i riješiti". Pogled na naoko beznadnu situaciju s vedre strane može učiniti da nam ta situacija više ne izgleda toliko strašna, a njeno rješavanje postaje izazov.
Na emotivnom planu smijeh djeluje poput eliksira koji nas ispunjava energijom i oslobađa napetosti, znak je pozitivnog pristupa životu.
Što su pokazala istraživanja
U smijanju sudjeluje cijelo tijelo: brzim udisajima i dugim izdisajima instinktivno pokrećemo dijafragmu. Istodobno ispuštamo zvukove različita intenziteta i aktiviramo brojne mišiće lica. Ono što je najvažnije je obilno lučenje beta-endorfina iz timusa, prsne žlijezde smještene iza prsne kosti. Beta-endorfin stvara osjećaj ugode, djeluje analgetski te aktivira obrambeni sustav organizma.
Psiho-neuro-endokrino-imunologija (PNEI) grana je medicine koja se bavi istraživanjem povezanosti živčanog sustava (centar za razmišljanje, pamćenje i emocije), endokrinog sustava (izlučivanje hormona) i imunosnog sustava (mehanizmi obrane tijela). Neka istraživanja na tom području dokazuju da pozitivne emocije pozitivno djeluju na obrambeni sustav organizma i najbolje su jamstvo za naše zdravlje.
Istraživanja su pokazala da su nakon smijanja razina serumskog kortizola i adrenalina smanjene, a njihove razine inače rastu tijekom reakcije tijela na stres. Hormoni stresa potiskuju imunosni sustav i povećavaju broj trombocita (što može dovesti do začepljenja arterija) te povisuju krvni tlak. Dakle, smanjenje razine tih dvaju hormona može spriječiti potiskivanje imunosnog sustava, smanjiti začepljenje arterija i visoki krvni tlak.
Osim toga, veseli smijeh povećava spontano stvaranje limfocita i aktivnost stanica koje uništavaju tumorske stanice. Povećava se i razina gama-interferona, proteina aktivnog u borbi protiv bolesti.
Studije su pokazale i kako je razina imunoglobulina A, koji aktivira obranu od infekcija gornjeg dišnog trakta, niža u danima kada smo loše raspoloženi, a viša u danima dobrog raspoloženja.
Kako djeluje smijeh
- Dobra je vježba za brojne mišiće, povećava razinu kisika u plućima i potiče izbacivanje ugljikova dioksida.
- Bolje disanje pomaže i snižavanju razine kolesterola u krvi.
- Izaziva abdominalnu gimnastiku koja pospješuje rad crijeva i pomaže protiv zatvora.
- Djeluje poput antidepresiva i pomaže ublažavanju napetosti.
- Djeluje opuštajuće i za tijelo i za psihu.
- Upravo zbog opuštajućeg djelovanja i ublažavanja stresa pomaže u borbi protiv nesanice.