Stres, anksioznost, depresija Što kad izgubimo kompas i život krenemo odrađivati, a ne živjeti...

IZVOR: DoktorPlus

U vrtlogu života, svakodnevnih obaveza i problema lako se poljuljati i izgubiti kompas. Može se dogoditi da zaboravimo koji su naši prioriteti i vrijednosti. Što nas to u životu pokreće? Koji je smisao?

 

Piše: Vlatka Puljević, psihoterapeut 

 

U današnjem užurbanom svijetu posebno je na udaru mentalno zdravlje žena. Stres, anksioznost i depresija nisu uvijek uzrokovani traumatičnim iskustvima kao što su nesreća, smrtni slučaj ili bolest, već su često povezani i sa svakodnevnim životom, radnim mjestom i obiteljskim obavezama. Teško je ostati miran i opušten u današnjem kaotičnom vremenu. Kao žene imamo različite uloge: mi smo supruge, majke, kćeri, prijateljice, njegovateljice, kuharice, spremačice, a uz to i zaposlene žene. Od nas se očekuje i da uvijek lijepo izgledamo, da budemo uredne i dotjerane. Sa svim što se događa u našem životu ponekad je teško pronaći način da se riješimo stresa.

Sve češće nam se javljaju glavobolje, nesanice, poteškoće s koncentracijom, nezadovoljstvo, tuga, bezvoljnost, anksioznost i depresivna raspoloženja.

U vrtlogu života, svakodnevnih obaveza i problema lako se poljuljati i izgubiti kompas. Može se dogoditi da zaboravimo koji su naši prioriteti i vrijednosti. Što nas to u životu pokreće? Koji je smisao? Život počinjemo odrađivati, a ne živjeti. Mi žene najčešće puno držimo do svog tijela, uvijek smo spremne uložiti u svoj izgled, ljepotu, a posebno u zdravlje tijela. Pazimo na prehranu, tjelovježbu, kosu, kožu, nokte, redovito odlazimo na ginekološke i ostale liječničke preglede. To je dobro i jako važno, ali, nažalost, mnoge žene često zapuste svoje druge dvije dimenzije - psihičku (mentalnu) i duhovnu dimenziju.

 

Veza tijela i psihe

Mentalno zdravlje iznimno je važno jer po zakonu psihofizičkog paralelizma, kao što tijelo utječe na psihu (primjerice kada obolimo, to pogađa i našu psihu - osjećamo se zabrinuto, tužno...), tako i psiha utječe na tijelo (primjerice stres i anksioznost često uzrokuju probavne smetnje, glavobolju, nesanicu i sl.).

Znamo da stres i anksioznost utječu na nastanak karcinoma, infarkta i ostalih bolesti. Psihoterapija može puno pomoći kod liječenja blažih mentalnih poremećaja, ali važnu ulogu ima i u prevenciji tih poremećaja i očuvanju mentalnog zdravlja.

Ne treba zazirati ili se bojati otići na psihoterapijsko savjetovanje. Psihijatri se bave uglavnom težim psihičkim poremećajima kod kojih je često potrebno liječenje medikamentima, a psihoterapeuti su tu za sve one koji imaju blaže poremećaje ili ih uopće nemaju. Pomoć je ponekad suportivni razgovor, utjeha i savjetovanje kod nekog svakidašnjeg problema, krize, kod donošenja neke važne životne odluke, kod osjećaja izgubljenosti i traganja za smislom, kod obiteljskih i bračnih problema. Psihoterapija pomaže kod patnje, gubitka voljene osobe, kod nošenja s vlastitom bolešću ili bolešću bliske osobe.

 

Životni smisao

Posebna vrsta psihoterapije koja se razvija u posljednje vrijeme je logoterapija. Njezina specifičnost je da sagledava i čovjekovu duhovnu dimenziju. Čovjek nije samo biće kojim upravlja nagon i zadovoljenje potreba za užitkom, već i osoba koja ima savjest, odgovornost i vrijednosti pomoću kojih ostvaruje smisao (grčki logos = smisao). Logoterapija se, za razliku od ostalih psihoterapija, manje bavi prošlošću i stvarima koje ne možemo promijeniti, a više se okreće budućnosti i smislu života, svemu onom na što možemo utjecati, što možemo promijeniti. Logoterapija vidi ono dobro, pozitivno i zdravo u čovjeku i oko njega. Glavni uzrok mnogih bolesti današnjice vidi se u nedostatku svrhe i smisla života, što uzrokuje duševni nemir besciljnosti, besmisla i praznine, prema utemeljitelju logoterapije, čuvenom psihijatru Viktoru Franklu (rođenom u Beču 1905. godine). U holokaustu ratnih stradanja izgubio je članove svoje obitelji, a iskustvo patnje u logoru ojačalo ga je u uvjerenju kako je upravo smisao života jači od svega. "Životni smisao razlikuje se od čovjeka do čovjeka, iz dana u dan, iz sata u sat. Zato i nije tako važan opći smisao života koliko specifičan smisao života u određenom trenutku.

Postaviti tako općenito pitanje bilo bi kao da pitamo šahovskog majstora koji je šahovski potez najbolji na svijetu. Jednostavno nema najboljeg ili čak dobrog poteza koji ne bi zavisio od situacije u igri i od osobina protivnika", smatra Frankl. Kada nam se u životu dogodi neki problem, kriza, patnja, gubitak, umjesto da očajavamo pitajući se "zašto", zapravo trebamo shvatiti da smo mi ti koje se pita, da mi trebamo dati odgovor. Odgovor je naše djelovanje, što ćemo mi učiniti u tim teškim okolnostima. Frankl je rekao: "Kada više nismo u stanju promijeniti situaciju, izazvani smo promijeniti sebe".

Kao što smisao života ni za jednu osobu nije isti, tako je i svaka žena jedinstvena i drugačija od ostalih, nezamjenjiva i dragocjena. Kako žena može postići psihičku ravnotežu u svijetu u kakvom danas živimo?

 

Toliko negativnog

Važan je pozitivan životni stav! Čak i kod teške tjelesne bolesti nije nužno upasti u krizu. Hoću li reagirati na neku poteškoću razvijajući krizno stanje, u velikoj mjeri ovisi o mom životnom stavu. "Zašto želim biti zdrava?“ (npr. želim ozdraviti jer me trebaju moja djeca, jer me doma čeka netko tko me voli, jer me još čeka neki nedovršeni posao - nisam dovršila pisanje knjige...). Za koga ili za što želim biti zdrava? Naime, onaj tko ima zašto živjeti, može se nositi sa svakim "kako", isticao je Viktor Frankl.
Možemo potražiti što je u svakoj situaciji dobro, što iz nje možemo naučiti ili što nam dugoročno može donijeti, iako je sada naizgled negativna. Usmjerite pažnju na ono što je dobro, a ne na ono što je loše. Uvijek nanovo u svijest prizivajte pozitivne i dobre situacije iz svog života, to će vas osnažiti. Mnoge žene mi kažu: "Toliko je negativnosti u društvu, kako se nositi s time?"  Otiđite u šetnju, u prirodu. Posebnu snagu ima i zahvaljivanje.

 

Pokušajte na kraju stresnog dana, kada napokon legnete u krevet i sklopite oči, kratko razmisliti na čemu sve možete biti zahvalni, što ste sve dobro doživjeli taj dan. Takve misli djeluju kao najbolja uspavanka.

 

Smijte se! Smijeh i smisao za humor pomažu izdići se iznad svake situacije. Frankl u svojoj svjetski poznatoj knjizi "Čovjekovo traganje za smislom“, u kojoj opisuje svoja iskustva iz koncentracijskog logora, spominje kako su čak i u logoru zatvorenici pronalazili male trenutke slobodnog vremena tijekom kojih bi pričali viceve i smijali se.

 

Vrijednosti u rezervi

Uvijek je dobro imati više vrijednosti, ako izgubimo jednu vrijednost, imamo ih u rezervi još nekoliko koje daju smisao našem životu i pomažu prebroditi krizu (primjerice obitelj, posao, priroda, životinje, ples, ljubav prema glazbi, putovanja...). Što je ono što ja volim, što me oduševljava, očarava, koji su moji interesi? Također je važno razviti smisleni stav prema stvarima ili situacijama u životu koje se ne mogu promijeniti.

Smisleni stav znači moći prihvatiti patnju, napraviti distancu (svijest o tome da sam ja uvijek nešto više od moje patnje, da ona nije sve), to će vam pomoći svladati patnju.

U našem užurbanom načinu života često moramo odlučivati. Važno je moći donijeti neku odluku. Za donošenje odluke važan je motiv (ono što nas motivira u donošenju odluke). Najbolji motivator je uvijek ljubav (prema nekomu ili nečemu), dok je strah kontra motiv. Potražite svoj slobodni prostor. Ne gledajte što drugi mogu, nego što vi možete. To što drugi rade ne ovisi o vama. Možete ih dugo kritizirati, ali to neće ništa promijeniti. Treba izbjegavati fokus na negativno i na druge. Ne treba se uspoređivati s drugima, a to mi žene često radimo. Osoba s kojom se utrkujemo, to smo mi same.

 

Mali koraci do psihičke stabilnosti:

  • prihvatite okolnosti, događaje i situacije
  • njegujte pozitivan stav
  • otiđite u prirodu, šetajte 
  • budite zahvalni
  • smijte se
  • odredite svoje vrijednosti
  • razmislite o motivima koji će pomoći u odlučivanju
  • potražite svoj slobodni prostor, ne uspoređujte se s drugima

 

Facebook komentari