Velik broj ljudi gotovo svakodnevno zbog velikog broja obaveza, započinje više zadataka istovremeno vjerujući da će tako biti brži i efikasniji. Na kraju dana, međutim uviđaju da nisu postigli željene rezultate, da niti uštedjeli vrijeme kako su očekivali te da su iscrpljeni i nezadovoljni. U nastavku otkrijte zašto je multitasking zapravo loš izbor i zašto biste ga trebali izbjegavati.
1. MULTITASKING JE NEPRIJATELJ FOKUSA
Obaviti više toga u manje vremena zvuči dovoljno primamljivo da povjerujete u genijalnost multitaskinga. Međutim, istovremeno bavljenje različitim zadacima nije ništa drugo nego rasipanje pažnje i koncentracije na nekoliko strana. Svaki zadatak time dobiva manje vašeg fokusa, a postižete lošije rezultate.
Dvije su moguće posljedice takvih okolnosti, obje loše:
- trudite se kvalitetno obaviti svaki zadatak i u konačnici trošite više vremena
- trudite se ne prekoračiti planirano vrijeme i u konačnici obavljate zadatke osrednje ili loše
2. MULTITASKING JE NEPRIJATELJ PRIORITETA
Multitaskingom raspršujte svoju koncentraciju po principu “sve je jednako važno baš sada”, a to znači da ste svim zadacima dodijelili jednaki prioritet. Kada dobro odredite prioritete odredili ste automatski i redoslijed izvršavanja zadataka po principu “jedan po jedan”. Najvažnije (i često najteže) zadatke rješavate prve, nakon toga one malo manje važne, a najmanje važne u tom danu na samom kraju. Multitasking više nije opcija, a vi ste bolje usredotočeni i jasnije razmišljate.
Dakle, prihvatite činjenicu da se trebate fokusirati na dvadesetak posto stvari u svakom danu, jer one imaju najveći učinak na sve ostalo. No, znate li ih uopće prepoznati? Multitasking vam u tome sigurno neće pomoći, baš naprotiv.
3. DOPAMIN I NJEGOVA VARLJIVOST
Na multitasking se odlučujete iz jednostavne i sasvim razumljive želje da obavite što više posla u satu, danu ili tjednu. Biokemijski motivator kojeg pritom vjerojatno niste ni svjesni, skriva se u vašem mozgu pod imenom dopamin. Ovaj neurotransmiter je vaš ključni motivator koji vas navodi da od multitaskinga očekujete i “multinagrade”. Primate se svega odjednom i osjećaj lažne učinkovitosti raste.
No, jedino što takvim mikromenadžmentom možete završiti istovremeno su vrlo mali ili mikro zadaci poput odgovaranja na poruke ili e-mail, javljanja na telefon, odgovaranja nekome tko vam usred posla uđe u sobu i sl. Oni najvažniji, složeniji i prioritetniji poslovi pritom ostaju prekinuti, nedovršeni ili odgođeni. Zvuči poznato?
Rješenje je u promjeni svijesti i stava. Shvatite da mozak jednostavno nije stvoren rješavati više toga istovremeno. Shvatite da multitaskingom ne povećavate svoju efikasnost, nego upravo ono čega se pokušavate riješiti, a to je stres.
Zauzmite stav da je ključ u dobro određenim prioritetima, odredite ih i onda ih se dosljedno pridržavajte. Jedan po jedan, vaši zadaci bit će obavljeni na vrijeme, a bonus koji ćete pritom dobiti bit će savladana vještina izbjegavanja svega i svih koji vas u vašim prioritetima iz bilo kojeg razloga prekidaju.
Trebate li stručan savjet ili pomoć oko organizacije vremena, slobodno mi se javite na www.slagalicaorganiziranje.hr