Život u petoj brzini očituje se između ostalog i u svakodnevnom donošenju bezbroj raznih odluka. Imate li problema reći NE stvarima, aktivnostima ili ljudima, većina tih odluka bit će na uštrb vašeg vremena, energije i zadovoljstva.
Većina ljudi ne govori NE onda kada bi trebali ili kad to zapravo žele reći. Strah od moguće neugodnosti veći je čak i od napora koji preuzimaju prihvaćajući nešto što zapravo ne žele. No osim napora tu je cijeli niz problema do kojih dolazi samo zato što osoba ne može, ne zna ili ne želi reći NE.
ZAŠTO JE VAŽNO MOĆI REĆI NE
Osnovna vrijednost mogućnosti odbijanja nečega ili nekoga leži u tome da vam daje osjećaj kontrole i samopouzdanja. Ne radi se o kontroli na štetu bilo čega ili bilo koga, nego o kontroli nad vlastitim vremenom i vlastitim ciljevima. No, znate li uopće svoje ciljeve, dugoročne pa onda i one svakodnevne?
Kako ćete procijeniti kome ili čemu biste u datom trenutku trebali reći NE, ako ne znate što želite od svog sadašnjeg i budućeg života?
TRI PODRUČJA
Princip je prilično jednostavan, ali ga se ljudi groze jer zadire u njihovu zonu komfora. Radi se o tri najvažnija područja svakodnevnog života u kojima biste morali već danas početi vježbati kako reći NE - područje materijalnog vlasništva, područje organizacije vremena i područje društvenog života.
1. STVARI KOJE POSJEDUJETE
Znati reći “ne treba mi” pa ne kupiti ili “ne treba mi više” pa baciti korisna je vještina ne samo za organizaciju životnog ili radnog prostora nego i za kontrolu financija. Konzumerizam i marketing imaju ogroman utjecaj, no vi ste ti koji donosite odluku i jedino što morate imati da bi ta odluka bila dobra je svijest o vlastitom utjecaju.
Svjesni potrošači su oni koji na primjer znaju reći NE niskoj cijeni jer su svjesni da niska cijena nije sinonim za stvarnu potrebu. Impulzivni potrošači će u takvoj i sličnim situacijama tražiti sve moguće izgovore za činjenicu da nisu rekli NE iako često u sebi znaju da su trebali.
2. ZADACI KOJE IZVRŠAVATE
Znati reći NE nekim zadacima nije ništa drugo nego imati vještinu delegiranja. Ako tu vještinu nemate ili jednostavno živite u uvjerenju da morate sve odrađivati baš vi, nikada nećete imati objektivne i vremenski izvedive dnevne liste. Direktna posljedica toga je nedostatak vremena za sebe, a to dugoročno nije nimalo bezazleno.
Analizirajte svoju privatnu i poslovnu svakodnevicu i pokušajte prepoznati sve one zadatke koje biste mogli ili čak morali prepustiti kolegama ili ukućanima. Ne gledajte na delegiranje kao na vlastitu nesposobnost već upravo suprotno, kao na moćan organizacijski alat u pametnom upravljanju vremenom. Svaki zadatak koji prepustite nekom drugom zapravo je zadatak kojem ste vi rekli NE, ali s promišljenim razlogom.
3. LJUDI S KOJIMA SE DRUŽITE
Baš kao što “to do” liste znaju biti prepune prividnih obaveza, tako i vrijeme velikog broja ljudi zna biti ispunjeno besmislenim druženjima. Zato onog trenutka kad vam neka druženja izazovu osjećaj gubljenja vremena, nelagode ili jednostavno prisile, zapitajte se kome ćete na idući poziv jednostavno reći NE.
Da biste to mogli morate razumjeti i prihvatiti činjenicu da na taj izbor imate apsolutno pravo i da niste odgovorni za nerazumijevanje do kojeg može doći s druge strane.
