Duhanski dim
U HRVATSKOJ JE GOTOVO svaka treća osoba pušač, a od bolesti vezanih uz pušenje godišnje umire oko 10 tisuća ljudi, stoji u stručnom osvrtu "Pušenje kao čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti", objavljenom u časopisu Medix, u kojem se, među ostalim, navodi da duhanski dim sadrži više od 4000 škodljivih kemijskih sastojaka.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), na koje se u navedenom članku poziva Vlaste Hrabak-Žerjavić, u razvijenim zemljama puši oko 40 posto muškaraca i 20 posto žena, a u zemljama u razvoju gotovo 50 posto muškaraca i oko 10 posto žena.
S pušenjem se povećava rizik od nastanka bolesti srca i krvnih žila, te osobito infarkta miokarda, moždanih i krvožilnih bolesti, pa tako prema SZO-u duhan godišnje u svijetu uzrokuje smrt više od pet milijuna ljudi.
Autorica upozorava da duhanski dim sadrži više od 4000 škodljivih kemijskih sastojaka, od kojih je nikotin - najpoznatiji, jer upravo on stvara pušačku ovisnost. Međutim, napominje se u članku, jedan od štetnijih sastojaka duhanskog dima nedvojbeno je i ugljikov dioksid, koji se uz crvena krvna zrnca (hemoglobin) veže dvjesto puta brže nego kisik. To znači da u pušača od 10 do 15 posto hemoglobina može biti vezano uz ugljikov monoksid što, naravno, znatno smanjuje opskrbu organizma kisikom. To je posebice opasno za osobe sa srčanim tegobama i bolestima.
Prema rezultatima istraživanja SZO-a o globalnoj proširenosti pušenja u mladih iz 2002., u dobi od 13 do 15 godina pokušalo je pušiti gotovo 60 posto ispitanika.
U tom je istraživanju sudjelovala i Hrvatska, pa se i na nju odnose zaključci u kojima se, među ostalim, poziva na stalnu antipušačku kampanju i edukaciju najmlađih.