Broj oboljelih od raka dojke raste, i u svijetu, i u Hrvatskoj. On je na prvom mjestu među svim malignim bolestima od kojih obolijevaju žene. Prema posljednjim statistikama, u Europi svake dvije minute jedna žena oboli od raka dojke, a svakih šest minuta jedna žena umre. Iako je ta opaka bolest u visokom postoku izlječiva, jedini je lijek protiv nje pravodobno otkrivanje i uklanjanje rizičnih čimbenika. Prevencija podrazumijeva pozivanje žena koje su u rizičnoj skupini na mamografiju i educiranje djevojaka o važnosti pregleda te stvaranje specijaliziranih centara s multidisciplinarnim pristupom. U suradnji s Udrugom žena oboljelih i liječenih od raka dojke, njihovih obitelji i prijatelja "SVE za NJU" donosimo najvažnije savjete o prevenciji raka dojke i smanjivanju rizika na minimum.
1. Redoviti ginekološki pregledi
Djevojke bi uz liječnika obiteljske medicine i stomatologa trebale odabrati svog ginekologa čim postanu spolno aktivne. Zamolite za pomoć majku, stariju sestru, prijateljicu ili se jednostavno javite u neko savjetovalište za mlade ili obitelj i diskretno potražite savjet. Ti liječnici su ključni partneri tijekom cijelog života. Sve žene jednom godišnje trebaju odlaziti na pregled ginekologu te napraviti Papa-test i klinički pregled dojki. Na temelju tih pregleda dobivaju se upute za daljnje praćenje.
2. Obavezan ultrazvuk dojki do 25., mamografija sa 40
Svaka bi žena trebala prvi ultrazvuk dojki napraviti do 25. godine i prvu mamografiju oko 40. godine. Od mamografije nećete dobiti rak.
Negativni učinci povezani s mamografskim skriningom odnose se na mogućnost dobivanja lažno pozitivnog nalaza. Suspektan nalaz zahtijeva dodatnu obradu i direktan je izvor stresa za ženu dok se ne isključi postojanje bolesti. Ipak, korist od pregleda je mnogo veća od, uvjetno rečeno, štete na razini pojedine žene kao i na razini populacije.
Kod planiranja trudnoće, odnosno kod potvrde trudnoće, obavezno bi trebalo napraviti klinički pregled dojki i UZV. UZV dojki kod potvrde trudnoće treba biti zlatni standard. Nažalost djevojke i mlade žene uglavnom smatraju da su premlade i da o preventivnim pregledima trebaju razmišljati tek u četrdesetim i pedesetim godinama. Istina je da je veći broj oboljelih u starijim dobnim skupinama, ali sve je više i mlađih žena među oboljelima.
3. Naučite raditi samopregled
Samopregled nije zamjena za dijagnostički pregled, ali je važan jer redovito pratite dojke i možete uočiti promjene. Najbitnije je da ćete tako razviti i provoditi brigu o zdravlju dojki. Preispitajte eventualno postojanje bolesti dojke u prvom koljenu u obitelji i ako je bilo raka dojke u užoj obitelji, kontrole moraju početi u dobi deset godina prije dobi u kojoj je oboljela npr. majka ili baka. U ocjeni rizika za razvoj raka dojke i planiranju kalendara preventivnih pregleda potrebno se konzultirati s liječnikom. Uz poznatije rizične faktore za razvoj raka dojke kao što je postojanje bolesti u prvom koljenu ili ranije liječenje raka dojke, novija istraživanja pokazuju da su važni čimbenici stres i rad u smjenama.
4. Dijagnostika dojke za jedan dan
U slučaju suspektnog nalaza nikako ne treba paničariti jer nalaz može biti lažno pozitivan ili se pokaže da je riječ o promjenama koje nisu rak i samo ih treba pratiti. Žene sa suspektnim nalazom mogu se preko Udruge "SVE za NJU!" ili direktno naručiti u Kliniku za tumore KBC "Sestre milosrdnice" u Zagrebu i u jednom danu učiniti baš sve pretrage koje su potrebne da se isključi sumnja na rak, odnosno postavi pouzdana dijagnoza.
Ne odgađajte naručiti se na pregled jer vam to može spasiti život - rano otkrivanje je najvažnije.
5. Kalendar pregleda
Ne čekajte Novu godinu da biste donijeli neke odluke. Učinite to sad. U dogovoru s liječnikom napravite svoj kalendar preventivnih pregleda i pokažite da ste osviještena i odgovorna žena. Svaka jedanaesta žena može oboljeti od raka dojke! Ne znamo kad i tko će se razboljeti, a tko neće, ali danas znamo koji su rizični faktori i koje su mogućnosti zaštite i prevencije. Na neke rizične faktore ne možete utjecati, ali na mnoge možete. Preispitajte svoj stil života i prehrane i štetne navike zamijenite zdravima.
Obavljajte redovite kontrole prema preporuci liječnika ovisno o rizičnim faktorima, održavajte primjerenu tjelesnu težinu, pravilno se hranite, nemojte pušiti, promišljeno konzumirajte alkohol (samo iznimno ili apstinirajte), redovito vježbajte.
Ako vam je preporučena hormonalna nadomjesna terapija, dobro se informirajte je li to najbolje rješenje za vas. Naučite raditi samopregled dojke i činite to redovito, jednom mjesečno, poslije 20. godine.
6. Rizični faktori
Posebnu brigu o zdravlju dojki moraju voditi žene koje podliježu rizičnim faktorima, a to su : ranije liječenje raka dojke, dob, dijagnoza raka dojke kod majke, sestre ili bake, rana menarha i kasna menopauza, pretilost tijekom života i u postmenopauzi, nerađanje, nedostatak tjelesne aktivnosti, pušenje, neumjereno konzumiranje alkohola, oralni kontraceptivi i hormonalna nadomjesna terapija, neprilagođena prehrana. Ako ste ranije liječeni od raka dojke ili je liječenje u tijeku, budite posvećeni svome liječenju i ne dopustite da vam bolest kontrolira sve segmente života.
7. Živite zdravo
Preuzmite dio odgovornosti za vlastiti stil života i zdravlje, odbacite neodgovorna ponašanja, izbacite ili minimalizirajte štetne navike i - činite to sami, u paru ili kao cijela obitelj, ali postupno, dosljedno i uporno. U jednom će vam trenutku vaše nove aktivnosti i navike postati izvor zadovoljstva, a vi ćete biti ponosni na sebe. Najvrednije je to što ćete živjeti zdravije i svojoj djeci pomoći u razvoju zdravijeg životnog stila.
8. Pazite na tjelesnu težinu
Postizanje i održavanje tjelesne mase tijekom cijelog života u skladu s dobi
- izbjegavajte prekomjernu tjelesnu masu u bilo kojem životnom razdoblju
- u slučaju debljine savjetujte se o pravilnoj prehrani koja će omogućiti smanjenje tjelesne mase, gubitak od nekoliko kilograma ima utjecaj na zdravlje i motivira za daljnje pridržavanje pravilnog sustava prehrane
- izbjegavajte neprovjerene i dugoročno neučinkovite dijete
- potičite redovitu tjelesnu aktivnost
- izbjegavajte visokokaloričnu hranu i zaslađene napitke kao ključnu strategiju u održavanju zdrave tjelesne mase.
Bilo kakav oblik tjelesne aktivnosti pomoći će vam očuvati tijelo zdravijim. I pola sata šetnje dnevno bolje je nego učiniti ništa, a najbolje bi bilo da umjesto automobilom ili javnim prijevozom na posao ili do obližnje trgovine idete pješice ili biciklom.
9. Važna je tjelovježba
Usvojite aktivan način života:
- odrasle osobe trebaju se barem 150 minuta tjedno baviti umjerenom ili 75 minuta intenzivnom tjelesnom aktivnošću; kod djece bi to trebalo biti jedan sat tjelesne aktivnosti svaki dan, najmanje tri dana u tjednu
- ograničite sjedilačke navike - sjedenje, izležavanje, gledanje TV-a te ostale načine zabave koji su statični i najčešće uključuju i dodatno konzumiranje nepotrebnih grickalica.
10. Hranite se zdravo
Birajte kvalitetnu hranu, a obroke temeljite na namirnicama biljnog podrijetla
- ograničite unos mesnih prerađevina i crvenog mesa, povećajte unos ribe
- jedite voće i povrće svaki dan
- izaberite cjelovite žitarice umjesto rafiniranih ugljikohidrata
- pijte dovoljno vode
- provjeravajte sastav proizvoda
- ograničite konzumaciju alkoholnih pića
- izbjegavajte stres, a ako je on dio vaše svakodnevice, nađite najbolji način za opuštanje.
Kako se ponašati prema oboljelima
Iz predrasuda, straha, ali i verbalne nezgrapnosti te neznanja često se neadekvatno ponašamo prema osobama oboljelim od raka. IStina, nije jednostavno prići takvim osobama, ali ignoriranje bolesti također nije poželjno. Da bi komunikacija i pristup bili što bezbolniji i prirodniji, možete za početak imati u vidu kako nije dobro, zbog vlastitih problema suočavanja s bolešću, prekinuti kontakt s oboljelim.
Na što bi još trebalo pripaziti?
- Nemojte vlastiti pesimizam, strahove i sumnje u tijek i ishod liječenja prenositi bolesnoj osobi (rečenice poput "Možda se dogodi čudo", "Nada ipak postoji", "To je doista opasno", "Ne znam što bih ti rekla, toliko puno ljudi umire od raka"...).
- Zadržite uobičajenu razinu komunikacije (ne forsirajte razgovor o raku), pokažite iskrenu brigu (dovoljno je i "obično", ali pažljivo "Kako si?") i stavite se na raspolaganje oboljelome. Ne budite nametljivi u toj brizi - ako je osoba odbija, budite umjereni.
- Ako osoba negira bolest, nemojte inzistirati na razgovoru - to samo znači da se još nije spremna suočiti s dijagnozom.
- Svakako izbjegavajte prepričavanje svih slučajeva raka za koje ste čuli u okolini, a osobito rečenicu: "Prijateljica moje kolegice imala je isti oblik karcinoma i umrla je prije godinu dana".
- Ne odnosite se prema oboljelom sa sažaljenjem, nego sa suosjećanjem. I ne pregledavajte ga "rendgenski" pri susretu kako biste uočili eventualne promjene na njegovu tijelu. Ponašajte se kao i uvijek, što prirodnije, to bolje. Ako se inače često ne osmjehujete, nemojte to činiti ni tada.
- Ako ste član obitelji ili jako bliska osoba, nemojte dopustiti da vas oboljela osoba još dodatno mora umirivati i tješiti. Ovdje se ne radi o vama. Mnoge oboljele žene određenim osobama prešute svoju bolest jer bi ih njihova reakcija dodatno opteretila. Te osobe nikad ne dobiju priliku da budu uključene u život oboljele i da joj budu podrška, ali to je za oboljelu ženu bolje