Čak 89 posto anketiranih medicinskih sestara doživjelo je na svom radnom mjestu neki oblik verbalnog ili fizičkog nasilja. Od sestara koje su doživjele nasilje, dvije trećine (62%) je istaknulo da su napadi na radnom mjestu bili verbalni, dok je nešto više od trećine (37%) sestara uz verbalno, doživjelo i fizičko nasilje. U posljednjih 5 godina, napadi na medicinske sestre dogodili su se u 73 posto zdravstvenih ustanova koje su sudjelovale u ovoj anketi.
Rezultati su to istraživanja Nasilje nad medicinskim sestrama i sigurnost u zdravstvenim ustanovama koje je u svibnju ove godine provela Hrvatska komora medicinskih sestara (HKMS).
Istraživanje je obuhvatilo postojeće probleme nasilja nad medicinskim sestrama, od verbalnog do fizičkog nasilja, pitanje prijave nasilja, posljedica nasilja te različite aspekte sigurnosti u zdravstvenim ustanovama.
"Glavni razlog provođenja istraživanja je sve veći problem nasilja nad medicinskim sestrama, koje može eskalirati i do razine ugrožavanja njihovih života. Komora medicinskih sestara želi ukazati na dubinu ovog problema i nužnost njegovog sustavnog rješavanja te smo zbog toga proveli ovo istraživanje među svojim članovima", ističe predsjednica Komore Slava Šepec, diplomirana medicinska sestra.
"Upravo zbog učestalih napada na medicinske sestre, Komora je zatražila izmjene Kaznenog zakona i uvođenje novog kaznenog djela kojim bi se napad na medicinske sestre i druge zdravstvene djelatnike tretirao kao napad na službene osobe", pojašnjava Šepec.
Novi prijedlog Zakona
"Izuzetno smo zadovoljni da je Vlada uzela naše prijedloge u obzir te da nacrt izmjena Kaznenog zakona u članku 315. predviđa da će se napad na liječnike i zdravstvene djelatnike tretirati kao napad na službenu osobu" napominje Slava Šepec.
Naime Ministarstvo pravosuđa je pripremilo nacrt izmjena i dopuna Kaznenog zakona, koji je tijekom lipnja prošao e-savjetovanje. Ovaj nacrt definira kaznu do tri godine zatvora za osobu koja će uporabiti ili zaprijetiti uporabom sile nad zdravstvenim djelatnikom za vrijeme obavljanja njegova posla.
Istraživanje Hrvatske komore medicinskih sestara pokazalo je kako su u 77 posto slučajeva nasilja nasilni bili pacijenti, a u 56 posto obitelj ili pratnja pacijenta.
Zabrinjavajuće je da većina medicinskih sestara koje su doživjele nasilje, to nasilje nisu prijavile (63 %). Kao razloge neprijavljivanja, medicinske sestre najčešće navode strah od stvaranja dodatnih problema.
Od 37 posto sestara koje su prijavile doživljeno nasilje, više od 90 posto su to prijavile poslodavcu. Samo 22 posto sestara prijavilo je nasilje policiji, sindikatu, sudu ili Komori.
Prosječna ocjena za sigurnost
Nasilje, pokazalo je istraživanje Komore, ostavlja posljedice na medicinske sestre koje su mu bile izložene. Tako 66 posto sestara osjeća povremeni ili stalni strah od nasilja, a njih 5 posto je zbog posljedica nasilja bilo prisiljeno otići na bolovanje. 64 posto anketiranih sestara smatra da bi dodatna edukacija pomogla u postupanju s nasilnim osobama. S druge strane, Hrvatska komora medicinskih sestara provela je i istraživanje sigurnosti u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj, u kojem su sudjelovale glavne medicinske sestre ovih ustanova. One su sigurnost u zdravstvenim ustanovama ocijenile prosječnom ocjenom 3 (školske ocjene od 1 do 5), a čak 95 posto glavnih sestara se izjasnilo da fizička zaštita i sigurnost u zdravstvenim ustanovama nisu na odgovarajućoj razini. Istraživanje je pokazalo da 76 posto ustanova ima portira tijekom dana, a samo 67 posto tijekom noći. Više od pola ustanova nema zaštitarsku službu od 0 do 24, dok 9 posto ima ovu službu samo tijekom noći.
"Nikada i nigdje nema opravdanja za šutnju kada se dogodi nasilje. Posebno je to važno u sustavu zdravstva kada zdravstveni radnici moraju u svakom trenutku biti sposobni rješavati zahtjevne probleme i skrbiti o svim pacijentima kao da se ništa nije dogodilo, jer svaki pacijent zaslužuje da mu zdravstveni radnici posvete punu pažnju i zasluženu skrb u skladu s njihovim potrebama i najvišim standardima prakse. Da bi to bilo moguće, potrebno je djelovati na svim razinama društva. Zakonodavac mora stvoriti zakonski okvir, a zdravstvene ustanove sigurnosne uvjete. Trajnom edukacijom treba omogućiti medicinskim sestrama usvajanje znanja koja će pomoći u rješavanju problema u trenutku nastajanja.", zaključila je predsjednica Komore, Slava Šepec.
Podaci o istraživanju
Istraživanje o nasilju nad medicinskim sestrama i sigurnosti u zdravstvenim ustanovama, sastoji se od dvije ankete koje je Hrvatska komora medicinskih sestara (HKMS) provela u svibnju 2018. Jednu su anketu ispunjavale glavne medicinske sestre zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj, a drugu su ispunjavale ostale medicinske sestre, članice Komore.
Anketa medicinske sestre: sudjelovalo je 1.705 medicinskih sestara, članica Komore. U uzorku je najviše sestara/tehničara opće njege (49 %), zatim 41 posto sestara/tehničara prvostupnika, 9 posto magistara sestrinstva i 1 posto ostalih medicinskih sestara/tehničara. Najviše anketiranih zaposleno je u javnom bolničkom sustavu (50 %), zatim u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (18 %), u privatnim zdravstvenim ustanovama (12 %), u zavodima za hitnu medicinu (7 %) te u drugim zdravstvenim ustanovama (13 %).
Anketa glavne medicinske sestre: sudjelovale su 83 zdravstvene ustanove (17 domova zdravlja, 1 zavod za hitnu medicinu, 18 županijskih/općih bolnica, 36 klinika/KB-a/ KBC-a, 4 specijalne bolnica, 2 psihijatrijske bolnice i 5 drugih zdravstvenih ustanova).
Cijelo istraživanje možete pronaći na: bit.ly/SlideShare-Istraživanje-Nasilje-nad-medicinskim-sestrama
Za ovo pitanje postojala je mogućnost odabira više odgovora.
Za ovo pitanje postojala je mogućnost odabira više odgovora.