Vrijednost krvnog tlaka 140/90 mmHg i više izmjerena u dva pregleda u ordinaciji liječnika obiteljske medicine vrijednost je tlaka koja označava dijagnozu hipertenzije prema novoobjavljenim smjernicama Europskog društva za hipertenziju i Europskog kardiološkog društva, a ostat će i u novim smjernicama naših stručnih društava čije se objavljivanje upravo očekuje. Sve o tome što donose nove smjernice doznajte u novom Doktoru u kući koji izlazi u četvrtak 4. listopada.
Naime, Europa, pa ni Hrvatska, nije snižavala granice za postavljanje dijagnoze arterijske hipertenzije na 130/80 mmHg kao što su to krajem prošle godine učinili Amerikanci. No, uvedena je prethipertenzija, odnosno češće praćenje visokog normalnog tlaka s vrijednostima 120-139/80-89 mmHg, pri čemu liječnici savjetuju liječenje redovitim, ustrajnim i dugoročnim promjenama prehrane s manje soli i uvođenjem redovite tjelesne aktivnosti te prestanak pušenja i pijenja alkohola. Procjenjuje se da prethipertenziju ima 25 do 50 posto odraslih i pojavljuje se u svim dobnim skupinama. Nove smjernice ukazat će i na obvezno mjerenje krvnog tlaka svima jednom u pet godina, a oni s prethipertenzijom (dakle, oni kojima je tlak na gornjoj granici normalnog tlaka) to moraju činiti češće.
SCORE tablica
Nadalje, dijagnoza arterijske hipertenzije mora biti potvrđena ponovljenim mjerenjem. Svim hipertoničarima mora se izračunati ukupan kardiovaskularni rizik u idućih deset godina koristeći SCORE tablicu adekvatnu za Hrvatsku. SCORE tablica (European High Risk Chart) kombinira promjenjive i nepromjenjive rizične faktore, a ukupni kardiovaskularni rizik očitava se iz tablice koja se dijeli po spolu, dobi, pušenju, vrijednosti sistoličkog krvnog tlaka i vrijednosti ukupnog kolesterola. Tlakomjeri moraju biti provjereni, s odobrenjem stručnih društava. Također, treba paziti, puno više nego dosad, na pravilno mjerenje tlaka. Duljina i širina manžete moraju biti prilagođeni opsegu nadlaktice osobe kojoj se mjeri tlak.
- Te naizgled banalne preporuke u svakodnevnom se radu često zanemaruju i omalovažavaju, a važne su jer mogu značajno utjecati na postavljanje dijagnoze, određivanje težine hipertenzije te odabir terapije - upozorava prof. dr. sc. Bojan Jelaković, dr. med. spec. internist-nefrolog, predsjednik Hrvatskog društva za hipertenziju i pročelnik Zavoda za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju u KBC-u Zagreb.
Novim se smjernicama preporučuje i češće kućno mjerenje te mjerenje korištenjem uređaja za kontinuirano 24-satno mjerenje arterijskog tlaka (KMAT). Liječenje lijekovima uz promjenu nezdravog načina života počinje kod svih kojima je vrijednost tlaka dulje vrijeme veća od 140/90 mmHg, neovisno o dobi, a oni koji imaju tlak veći od 130/85 mmHg počinju uzimati lijekove ako imaju povećan ukupan kardiovaskularni rizik.
Ciljane vrijednosti koje se žele postići prije svega promjenom životnih navika, onda i lijekovima, jesu 130/80, može i malo više, ali tlak se ne bi smio spuštati ispod 120/70 mmHg. Iznimka su starije osobe kod kojih se treba oslanjati na biološku, a ne na kronološku životnu dob.
Liječenje kombinacijom dvaju lijekova
Naime, starija osoba, ako je vitalna i dobrog općeg stanja, jednaka je kao one u mlađoj dobnoj skupini. Ako se, pak, radi o osobi starijoj od 80 godina, lijekovi za snižavanje krvnog tlaka propisuju se ako je sistolički tlak veći od 160 mmHg. Nova je preporuka i liječiti većinu hipertoničara fiksnim kombinacijama dvaju lijekova (temelj su kombinacije ACE inhibitora ili blokatora angiotenzinskih receptora s blokatorima kalcijskih kanala ili s tiazidskim diureticima). To se kod nas, ističu u Hrvatskom društvu za hipertenziju, već i provodi. Iznimka su starije osobe lošijeg općeg stanja te oni s blagim oblicima hipertenzije kojima je dostatan i jedan lijek te promjena životnih navika.
Nemojte propustiti, u četvrtak Doktor u kući + Jutarnji list za samo 14 kuna!
