Znanstvenici su pratili gotovo 800 muškaraca u dobi između 35 i 80 godina, a oni koji su u prehrani imali najviše masnoća prijavili su više problema s dnevnom pospanošću. Studija, objavljena u publikaciji Nutrients, ne dokazuje da prehrana bogata masnoćama sama po sebi potiče pospanost, a nejasno je i zašto bi to činila, kaže australska znanstvenica Yingting Cao.
Je li važno kada jedemo?
No, laboratorijske studije sugeriraju da određeni “crijevni neuro-hormoni" potiču pospanost, pa je moguće da na pospanost utječe prehrana bogata masnoćama. Kako kaže Cao, još je istraživanja potrebno da bi se shvatilo kako bi masna hrana mogla utjecati na pospanost i je li važno i vrijeme uzimanja masnog obroka.
Studija je pratila 784 Australca, njihovu prehranu i životni stil. Isti su muškarci prošli i studiju kojom su otkrivani simptomi apneje u snu - noćnog poremećaja disanja koji može uzrokovati snažan dnevni umor. Kod četvrtine muškaraca s najvećim unosom masnoća bilo je vjerojatnije da će se žaliti na dnevni umor nego ispitanici iz četvrtine koja je uzimala najmanje masti. Uz to, 46 posto onih iz skupine s najvećim unosom masti bilo je obično pospano tijekom dana, prema 37 posto onih iz grupe s najmanjim unosom masnoća.
Simptom apneje
Znanstvenici su pritom u obzir uzeli brojne faktore - težinu, vježbanje, dijabetes, depresiju, pušenje, pijenje alkohola. I uz sve to, muškarci koji su jeli najviše masnoća imali su 78 posto veću vjerojatnost da će se žaliti na pospanost tijekom dana od onih koji su jeli najmanje masnoća. Osim troga, oni koji su jeli najviše masnoća imali su i najveći rizik za simptome apneje, no to bi se moglo objasniti i većom tjelesnom težinom, sugeriraju istraživanja.
Studija nije pokazala povezanost između unosa ugljikohidrata i proteina s dnevnom pospanošću.
"Mnogo faktora može uzrokovati dnevnu pospanost”, kaže Jim White s Academy of Nutrition and Dietetics koji nije sudjelovao u studiji.
“Studija pokazuje povezanost povećanog unosa masnoća i pospanosti, ali treba gledati ukupan životni stil i prehrambene navike čovjeka, a ne uprijeti prstom u jedan makronutrijent."
Lagana i uravnotežena prehrana uvijek je najbolji izbor za svakoga, kaže Cao, a ona je i najbolji način da se postigne potrebna razina energije tijekom cijelog dana. U prehrani bi trebale biti cjelovite žitarice, proteini iz nemasnih izvora, voće i povrće, nemasni mliječni proizvodi i visokokvalitetne masnoće, tj. nezasićene masnoće iz biljnih ulja, avokada, orašastog voća, sjemenki i kikiriki maslaca.