Ne boli, ali utječe na kvalitetu života Hashimoto - dolazi bez simptoma, a zbog njega cijelo tijelo 'poludi'

Riječ je o autoimunoj bolesti nazvanoj po japanskom liječniku Hashimotu, a karakterizira je oštećenje strukture tkiva štitnjače zbog infiltracije upalnih stanica i stvaranja protutijela.

 

Piše: Goranka Jelinčić


U posljednje vrijeme bolesti štitnjače sve su češće i nerijetko umor, nevoljkost, suhu kožu ili zatvor pripisujemo štitnjači. No, ne treba odmah paničariti. Iako nam je "štitnjača kriva za sve", o toj žlijezdi uglavnom i ne znamo mnogo. Štitnjača je mali parenhimatozni organ smješten sprijeda, u donjoj polovini vrata. Teži samo dvadesetak grama. Spada u skupinu žlijezda s unutarnjim izlučivanjem, koje svoje hormone izlučuju direktno u krv. Dva osnovna hormona štitnjače su tiroksin (T4) i trijodtironin (T3). Njihovu proizvodnju regulira hormon hipofize tireotropin (TSH). Ako se smanji produkcija T3 i T4, hipofiza proizvodi veću količinu TSH-a nastojeći stimulirati štitnjaču na pojačan rad. Ako štitnjača to ne može učiniti, razina TSH-a sve više raste, što može dovesti do gušavosti (povećanja štitnjače).

 

Mogući uzroci

U poremećaje spada i Hashimotov ili kronični tireoiditis. Najčešći je uzrok hipotireoze, tj. smanjene funkcije štitne žlijezde. Bolest je dobila ime po japanskom liječniku Hakaru Hashimotu. To je autoimuna bolest štitnjače koja je danas glavni uzrok poremećaja funkcije te žlijezde. Kod ove bolesti gotovo je uvijek prisutno oštećenje strukture tkiva štitnjače kao posljedica infiltracije upalnih stanica limfocita i stvaranja protutijela na određene proteine koji su karakteristični za stanice štitnjače, objašnjava nam dr. Josip Staničić, specijalist nuklearne medicine i bolesti štitnjače iz Poliklinike Perić Staničić.

Hashimotov tireoiditis nema nikakvih simptoma - ne uzrokuje bol, umor, pospanost, anksioznost, palpitacije i ostale simptome koji mu se pripisuju, no najveća je opasnost u tome što može dovesti do poremećaja funkcije štitnjače.

- Uzrok ove bolesti još nije dokraja razjašnjen. Mogući uzroci uključuju promjenu razine unosa joda na razini cjelokupne populacije u Hrvatskoj nakon 1996. godine kao posljedice uvođenja novog pravilnika o jodiranju soli, čime je kod nas postignuta gotovo idealna razina unosa joda. Zatim, u posljednje se vrijeme sve više s autoimunim bolestima, pa tako i Hashimotovim tireoiditisom, povezuje poremećaj metabolizma glukoze - inzulinska rezistencija, koja je najčešće uzrokovana prekomjernim unosom ugljikohidrata. Na kraju, ne smije se zanemariti ni stres kojem smo, za razliku od prethodnih razdoblja, ipak dugotrajnije izloženi - ističe dr. Staničić.

 

Koga pogađa

Hashimotov tireoiditis nema nikakvih simptoma - ne uzrokuje bol, umor, pospanost, anksioznost, palpitacije i ostale simptome koji mu se pripisuju. Glavni je problem s Hashimotovim tireoiditisom, kaže dr. Staničić, to što može dovesti do poremećaja funkcije štitnjače. Ipak, u velikom broju bolesnika tkivo štitnjače više desetljeća na neki način "odolijeva" ovoj bolesti i njihova štitnjača sasvim uredno funkcionira gotovo cijeli život, unatoč Hashimotovu tireoiditisu. Isključivo poremećaj funkcije štitnjače, hipotireoza ili hipertireoza, dovodi do pojave simptoma bolesti te se samo ta stanja moraju liječiti. Bolest se može otkriti biokemijskim pretragama kao što su određivanje prisutnosti protutijela na proteine štitnjače - tireoidne peroksidaze (TPO) i tireoglobulina (TgA). Također, ultrazvuk štitnjače, koji je idealna metoda za procjenu njezine strukture, vrlo je koristan u dijagnostici Hashimotova tireoiditisa.

Dr. Staničić kaže da se bolest češće javlja kod žena i starijih osoba, ali može se javiti i kod mlađih osoba, pa čak i u dječjoj dobi.

Na pitanje što ako se dobije u trudnoći i utječe li na reproduktivni sustav uopće, dr. Staničić pojašnjava da Hashimotov tireoiditis nema nikakva negativnog utjecaja na trudnoću, ali to ne znači da ne treba obraćati pažnju na štitnjaču tijekom trudnoće. Dapače, s obzirom na to da kod Hashimotova tireoiditisa opada funkcionalna rezerva štitnjače, zna se dogoditi da se tijekom trudnoće, kada postoji pojačana potreba za hormonima  štitnjače, vrlo brzo uđe u hipotireozu.

Hipotireoza tijekom trudnoće može biti povezana s povećanim rizikom neželjenog ishoda, ali je ovaj fenomen ipak dokazan isključivo kod rizičnih trudnoća. U svakom slučaju trudnice bi već u prvom tromjesečju trebale provjeriti funkciju štitnjače, pogotovo ako im je prethodno dijagnosticiran Hashimotov tireoiditis, savjetuje dr. Josip Staničić.

 

Hormoni štitnjače

Hormoni odgovorni za regulaciju metabolizma u tijelu. Štitnjača luči dva hormona: T4 i T3. Razina hormona štitnjače testira se krvnim pretragama kako bi se utvrdio eventualni poremećaj (hipotireoza, hipertireoza). Tiroksin (T4) Glavni hormon koji izlučuje štitnjača. Kod oboljelih od hipotireoze manjak ovog hormona nadoknađuje se nadomjesnom terapijom. Trijodtironin (T3) Sekundarni hormon koji luči štitnjača, sudjeluje u regulaciji gotovo svih fizioloških procesa u tijelu, uključujući rast i razvoj, metabolizam, reguliranje tjelesne temperature i frekvencije otkucaja srca.


 

Koliko je važan jod

- Jod je izrazito važan, čak i ključan element za normalno funkcioniranje štitnjače s obzirom na to da je sastavni dio hormona štitnjače. Nedostatan unos joda dovodi do smanjene proizvodnje hormona štitnjače, što ovisno o stupnju deficita i dobi u kojoj se osoba s njime susreće može dovesti do teških, pa i katastrofalnih posljedica kao što su endemska gušavost i kretenizam. Hrvatska je u prošlosti bila zemlja s umjerenim do teškim nedostatkom unosa joda, ali je pravilnicima o obaveznom jodiranju soli iz 1956. i 1996. gotovo potpuno eliminiran nedostatan unos joda te je Svjetska zdravstvena organizacija prepoznala Hrvatsku kao zemlju model u rješavanju ovog problema.

Pretjeran unos joda također može biti problematičan zato što jod, kao izrazito reaktivan element, u pretjeranoj količini može dovesti do upale štitnjače s izrazitim poremećajem funkcije koju u tom slučaju nije jednostavno liječiti.

Dodaci prehrani kao multivitaminski preparati nisu velik problem za štitnjaču jer ne sadrže značajniju količinu joda, ali preparati kao Lugolova otopina sadrže jod u izrazito visokoj koncentraciji (četiri kapi otprilike sadrže količinu joda dovoljnu za godinu dana) te bi ih trebalo zaobilaziti u širokom luku - ističe dr. Staničić.

Osim joda, uglavnom nema tvari ili namirnica koje bi trebalo posve izbjegavati. Kupus, kelj i ostale biljke kupusnjače klasificirane su kao goitrogeni, tj. namirnice koje sadrže tvari koje blokiraju rad štitnjače i mogu dovesti do gušavosti, ali se u kliničkoj praksi ipak takvo što izrazito rijetko viđa. Novija su istraživanja dokazala povezanost inzulinske rezistencije i nekih autoimunih bolesti, pa tako i Hashimotova tireoiditisa. Moguće je da korekcija poremećaja metabolizma ugljikohidrata može imati blagotvoran učinak i na autoimunu bolest štitnjače, tako da nikad nije naodmet zdravije se hraniti i reducirati prekomjeran unos ugljikohidrata.

Snimio: Davor Pongračić/Hanza Media Pretjeran unos ugljikohidrata i soli te dugoročnija izloženost stresu utječu na razvoj autoimunih bolesti, ističe dr. Staničić.
 

Smanjite stres

Gluten je danas postao izrazito "popularan" kao mogući krivac za pojavu i porast učestalosti velikog broja autoimunih bolesti. Ipak, definitivnog dokaza još nema. U praksi viđamo da se bolesnici često bolje osjećaju kad reduciraju unos žitarica, što se obično pripisuje tome što žitarice uglavnom sadrže i gluten. No, možda se ne ističe dovoljno i da je udio škroba, tj. ugljikohidrata u žitaricama, u posljednjih nekoliko desetljeća gotovo nevjerojatno porastao. Itekako je moguće da su upravo ove enormne količine ugljikohidrata koje danas konzumiramo glavni uzrok problema.

Ne treba na kraju zaboraviti ni na stres, koji je snažan neprijatelj našeg zdravlja. Preporuka je da se smanji stres i poveća indeks sreće, jer se tijekom visokih razdoblja stresa hormonska ravnoteža i imunosni sustav mijenjaju, ali ne nabolje.

Ne zaboravite se smijati i probleme držati pod kontrolom. Također je važno slušati svoje tijelo i pronaći ravnotežu. Zdrav stil života koji uključuje pravilnu i kvalitetnu prehranu, dovoljno sna, redovito vježbanje i ograničavanje stresa može itekako koristiti imunosnom sustavu, jer ne smije se zaboraviti da je upravo imunosni stres okidač bolesti.

Od 10 do 40 posto oboljelih

Dosadašnje kliničke studije ukazuju da je prevalencija Hashimotova tireoiditisa otprilike 10-20 posto kod žena, a nešto manja kod muškaraca. Ipak, iskustvo iz kliničke prakse govori da bi ove brojke mogle biti znatno veće. Ipak, ne trebamo biti previše zabrinuti jer se posljedica Hashimotova tireoiditisa, poremećaj funkcije štitnjače, može vrlo uspješno liječiti, do te mjere da nema gotovo nikakve objektivne ni subjektivne razlike između zdravih i liječenih osoba.

 

Facebook komentari