Najnovija onkološka studija, objavljena nedavno u časopisu Oncotarget, utvrdila je da bi rak dojke prvenstveno mogao biti metabolički poremećaj, a ne genetska bolest. Do tog je otkrića došao tim od 35 istraživača iz 17 ustanova diljem Europe, SAD-a i Brazila, koji su proveli spektrometriju kod više od 1200 onkoloških pacijenata i dokazali teoriju da su stanice raka metabolički različite od drugih stanica, odnosno da maligne stanice koriste energiju na drugačiji način od zdravih stanica.
Sve o tome čitajte u novom broju Doktora u kući koji izlazi u četvrtak 7. veljače.
Liječenje raka
Doznat ćete i druge važne novosti vezane uz rak, odnosno njegovo liječenje. Doktor u kući donosi i veliki vodič za sve koji brinu o nekom bliskom oboljelom od demencije. Naučite sve o vrstama demencija, kako prepoznati prve znakove te kako se s time nositi. Stručnjaci demenciju opisuju kao 'sindrom progresivnog oštećenja stečenih kognitivnih sposobnosti pri očuvanoj svijesti, koje se očituju promjenama u mentalnom statusu i ponašanju pacijenta'. Drugim riječima, kod demencije dolazi do intelektualnog propadanja središnjeg živčanog sustava, a osobito je oštećeno pamćenje, učenje, orijentacija u prostoru i poimanje vidno-prostornog odnosa. Dodaju li se tome i promjene u emocijama, motorici, volji i raspoloženju, potpuno je jasno da su demencije, ma kakvog porijekla bile, ozbiljan problem jer onemogućuju samostalan život.
Kad je riječ o demencijama, ne samo Alzheimerovoj, najveći teret i dalje podnosi obitelj, pogotovo u Hrvatskoj. Istina, u posljednjih se dvadesetak godina krenulo s mrtve točke, poglavito u postavljanju dijagnoze, ali daleko je to od sustavne brige o oboljelima u kojoj bi pacijenti, ali i obitelji, dobili potporu koja bi im olakšala suočavanje s teškoćama koje proizlaze iz te teške dijagnoze.
Podaci govore da u Hrvatskoj živi oko 90.000 osoba s raznim vrstama demencije, od čega se kod 70 posto radi o Alzheimerovoj bolesti. Vrlo je važna rana dijagnostika demencija, dakle prepoznavanje kognitivnih poremećaja većih od očekivanih za određenu dob. Najčešća demencija je Alzheimerova i javlja se kod gotovo 80 posto oboljelih. Rizični čimbenici za Alzheimerovu demenciju, smatraju stručnjaci, jesu obiteljsko naslijeđe, moždani udar, visoki krvni tlak, dijabetes, visoke masnoće u krvi, depresija, trauma glave... Nažalost, demencije se nerijetko otkrivaju tek u kasnijoj fazi jer se prvi simptomi pripisuju normalnom procesu starenja. I liječnici obiteljske medicine nerijetko, odnosno njih oko 80 posto, uopće ne prepoznaju prve simptome kod svojih pacijenta. Najčešće to prva uočava obitelj.
Cjepivo protiv Alzheimera
Nadu u liječenje budi nova terapija koja bi se u bolnicama mogla naći već za dvije do tri godine.
- U trećoj je fazi kliničkih ispitivanja lijek čiji su temelj liječenja antitijela na amiloid, odnosno prevencija stvaranja plakova i zasad su rezultati obećavajući. Naime, u prvoj fazi ispitivanja pokazali su se vrlo učinkoviti u čišćenju tzv. smeća - beta amiloida u mozgu. Ta je koncepcija mogućeg liječenja prisutna već dvadesetak godina, a sad je na putu da se konačno uvrsti u liječenje oboljelih - kaže prof. dr. Nenad Bogdanović, predstojnik Zavoda za neurobiologiju Karolinska instituta u Stockholmu i jedan od svjetskih znanstvenika u istraživanju Alzheimerove bolesti.
Dodaje da ovaj lijek ne samo da čisti smeće, nego su i kognitivne funkcije liječenih bolje. Napominje da je u drugoj fazi i kliničko ispitivanje cjepiva protiv Alzheimera koje bi trebalo spriječiti nastanak bolesti.
Nemojte propustiti: u četvrtak paket Doktor u kući + Jutarnji list za samo 14 kuna!
