Sve veća učestalost povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti, prekomjerne tjelesne težine i povišenih masnoća u krvi dovodi do oštećenja krvnih žila, infarkta, zatajenja srca i moždanog udara. Nezdrav način života, nepravilna prehrana, stres, pušenje i nedovoljna tjelesna aktivnost smatraju se čimbenicima rizika za ove bolesti. U godinama prije nego što se pojave najčešće nema nikakvih naznaka, a uglavnom se otkrivaju na sistematskom pregledu.
To je cjelovit preventivni pregled od glave do pete koji bi prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije trebalo obavljati redovito - jednom godišnje ili svake dvije godine.
Početna dob za odlazak na sistematski pregled ne postoji i namijenjen je različitim dobnim skupinama: od školske populacije, adolescenata, radno aktivnog stanovništva, za pojedine ciljne skupine kao što su učitelji, informatičari, fizički radnici, menadžeri, sportaši, umirovljenici, a mogu biti usmjereni na mušku ili žensku populaciju. Sistematski pregled vrlo često potakne ljude na pozitivne promjene u načinu života, čime se uvelike može spriječiti ili zaustaviti napredovanje gotovo svih bolesti.
Evo što obuhvaća standardan sistematski pregled za muškarce.
EKG
Brza, jednostavna i bezbolna metoda mjerenja električnih impulsa srca. Test pomaže liječnicima da odrede eventualne poremećaje srčanog ritma, nezadovoljavajuću opskrbu srca kisikom i krvlju i prekomjerno zadebljanje srčanog mišića koje može biti posljedica povišenog srčanog tlaka. EKG također može otkriti kada je srčani mišić tanak ili kada ga nema jer je nadomješten nemišićnim tkivom. Takvo stanje može biti posljedica srčanog udara.
RTG srca i pluća
Rendgenska slika prsnog koša sprijeda i sa strane pokazuje oblik i veličinu srca, obrise krvnih žila pluća i prsnog koša. Lako su vidljivi nenormalan oblik ili veličina srca i, primjerice, naslage kalcija unutar srčanog tkiva. Rendgenske slike prsnog koša često otkrivaju procese u plućnim krvnim žilama i tekućinu oko pluća. Prikaz krvnih žila pluća često je značajniji za dijagnozu nego prikaz srca. Na primjer, povećanje plućnih arterija blizu srca i njihovo suženje u plućnom tkivu upućuje na povećanje desne klijetke.
UZV trbuha
Rutinska pretraga svodi se na pregled organa tzv. gornjeg abdomena - jetre, žučnog sustava, gušterače, slezene, bubrega, nadbubrežnih žlijezda, retroperitonealnih krvnih žila i vene porte.
Moguće su dopunske pretrage kao što je pregled protoka kroz krvne žile abdomena upotrebom obojenog i pulsnog doplera.
Ultrazvukom se mogu vidjeti bubrežni kamenci, abnormalnosti građe jetre i žučnih vodova, žučni kamenci ili infekcija žučnog mjehura, a pregledom krvnih žila stupanj ateroskleroze i aneurizmatske promjene.
UZV prostate, digitorektalni pregled i PSA iz krvi kod muškaraca starijih od 40 godina
Ultrazvučnim pregledom dobiva se slika prostate kojom se jasno uočava veličina, struktura prostate, postojanje čvora ili ciste, postojanje kalcifikata u prostati ili nekih drugih abnormalnosti njezine strukture i građe. Osim izgleda, strukture i veličine prostate gledaju se i mokraćni mjehur i bubrezi.
Laboratorijske pretrage
Mjere se razine glukoze, kreatinina, bilirubina, urata, CRP-a, ukupnog te HDL i LDL kolesterola, triglicerida, kalija, natrija, kalcija i urina. Nakon dobivanja nalaza i mišljenja internista kardiologa moguće su i dodatne pretrage, neurološke, urološke i druge. Primjerice, imali li pacijent povišenu razinu glukoze u krvi, povećanu štitnjaču i njene hormone, uputit će ga na pretragu HbA1c (glikolizirani hemoglobin) i ultrazvuk štitnjače.
Sistematskog pregleda ne treba se bojati. To je, naime, jedini način da na vrijeme otkrijete bolujete li od nečega i da na vrijeme krenete s liječenjem.
Klinički internistički pregled
Obuhvaća mjerenje krvnog tlaka uz fizikalni pregled srca, pluća, trbuha i ekstremiteta te zaključno mišljenje, razgovor i preporuku za eventualno liječenje. Liječnik će detaljno ispitati sve što bi moglo ukazivati na bolest srca, od koje se najviše obolijeva i umire. Pitat će o simptomima kao što su bol u prsima, zaduha, oticanje stopala i zglobova, povišena tjelesna temperatura, slabost, umor, gubitak apetita i opća malaksalost. Nadalje, pitat će o prethodnim infekcijama, izlaganju kemikalijama, uporabi lijekova, alkohola i duhana, kućnom i poslovnom okruženju te rekreacijskim aktivnostima te imaju li članovi obitelji bilo kakve bolesti koje bi mogle utjecati na kardiovaskularni sustav.
Fizikalni pregled podrazumijeva mjerenje tjelesne težine, tjelesne masnoće, omjer opsega struka i bokova te pregled tijela: je li izraženo bljedilo, što može upućivati na anemiju ili slab protok krvi; plavkasta obojenost ili cijanoza ukazuje pak na to da koža ne dobiva dovoljno kisika iz krvi što upućuje na plućne bolesti, zatajenje srca ili probleme s cirkulacijom. Znojenje ili pospanost mogu biti neprimjetni pokazatelji srčane bolesti, opće raspoloženje i osjećaj zadovoljstva također moraju biti zabilježeni jer bolesti srca mogu utjecati i na njih.
Provjera pulsa na arterijama vrata, u području lakta i ručnog zgloba, u trbuhu, na preponama, ispod koljena, na skočnim zglobovima i stopalima omogućuje procjenu je li protok krvi uredan i jednak na obje strane tijela. Liječnik će pregledati vene na vratu jer su one neposredno povezane s desnom srčanom pretklijetkom i daju podatke o volumenu krvi i krvnom tlaku u desnom dijelu srca (tzv. desno srce). Palpacija kože iznad zglobova i na nogama te donjeg dijela leđa pokazuje postoji li nakupljanje tekućine (edem) u tkivima ispod kože.
Liječnik će oftalmoskopom pregledati unutarnji dio oka kako bi vidio krvne žile i tkivo mrežnice jer su promjene na mrežnici česte u onih s visokim krvnim tlakom, dijabetesom, aterosklerozom i bakterijskom infekcijom srčanih zalistaka.
Promatranjem prsnog koša uočava se jesu li brzina disanja i pokreti uredni, a stetoskopom liječnik sluša šum disanja kako bi razlučio je li protok zraka normalan ili zapriječen te ima li u plućima tekućine koja potječe iz srca. Nenormalnosti zalistaka i srčanih struktura stvaraju turbulentan protok krvi uslijed kojega nastaju šumovi, što se često pojavljuje prilikom protoka krvi kroz sužene zaliske ili one koji propuštaju, tj. ne zatvaraju hermetički otvor između srčane pretklijetke i klijetke. Sve srčane bolesti ne uzrokuju šumove, a svi srčani šumovi nisu znak bolesti srca. Kako se krvne žile, zalisci i ostala tkiva u starosti postupno ukrućuju, krv može imati turbulencije prilikom protoka čak i bez ozbiljne srčane bolesti.
Opipavanjem trbuha utvrđuje se je li jetra povećana zbog nakupljanja krvi u velikim venama koje vode u srce. Nenormalno napuhnut trbuh zbog zaostajanja tekućine može ukazivati na zatajenje srca. Može se ispitati puls i veličina trbušne aorte.