Riječ stručnjaka Kako prepoznati prve znakove poremećaja iz spektra autizma?

Martina Starčević Perica, prof. logoped

Logopedica, teta  Martina, teta Aeiou samo su neki od nadimaka koje sam dobila od svojih malih prijatelja s kojima se svakodnevno ...

Više >

Rani znakovi mogu se uočiti u prve dvije godine života. Saznajte koji su to znakovi kako biste reagirali na vrijeme.

 

Poremećaj iz spektra autizma je neurorazvojni poremećaj. Obilježavaju ga teškoće u socijalnoj komunikaciji i socijalnim interakcijama uz prisutnost ograničenih i ponavljajućih obrazaca ponašanja. Važno je znati, ovaj poremećaj istovremeno zahvaća veći broj razvojnih područja. Isto tako može na različite načine, ali i u različitoj mjeri, utjecati na svaki od njih što za rezultat ima šaroliku sliku razvojnih profila djece.

Teškoće u komunikaciji mogu se zamijetiti rano, već u prvoj godini djetetovog života pa je dobro da ste upoznati s osnovnim obilježjima razvoja komunikacijskih i govorno-jezičnih vještina djece. To će vam pomoći da na vrijeme prepoznate znakove i reagirate, ako za to postoji potreba.

Rani znakovi koji upućuju na poremećaj iz spektra autizma mogu se uočiti u prve dvije godine života.

 

Dječji smiješak

Ovo je jedna od prvih, vidljivih djetetovih reakcija na okolinu i javlja se između drugog i trećeg mjeseca života. Glasno smijanje pojavit će se nešto kasnije, otprilike s četiri mjeseca starosti djeteta. Izostajanje smiješka kao reakcije na interakciju s okolinom može biti jedan od prvih znakova za uzbunu.

S pojavom  prvog dječjeg smješka, koji se javlja  kao reakcija na pozitivno okruženje djeteta, u dobi od dva mjeseca djeca počinju ostvarivati i kontakt očima sa svojim komunikacijskim partnerima. 

Ako dijete u dobi od dvije godine ne ostvaruje kontakt očima s komunikacijskim partnerima ili je taj kontakt izrazito kratak i nedovoljno korišten u svrhu komunikacije potrebno je potražiti pomoć.

Nakon što dijete navrši prvu godinu života trebalo bi reagirati ako ga pozovete imenom. U slučaju da dijete ne reagira tako da pogleda prema vama svakako se posavjetujete s nekim od stručnjaka. 

Gukanje je jedan od znakova urednog razvoja ranih govorno-jezičnih vještina i javlja se između šestog i osmog tjedna života djeteta.  Između šesnaestog i tridesetog  tjedna života igrajući se sa svojim vokalnim organima  dijete proizvodi sve veći broj različitih  glasova. Između šestog i devetog  mjeseca života djeca počinju stvarati različite kombinacije glasova, dolazi do kombiniranja zvučnih konsonanata s otvorenim vokalima koji se izgovaraju u redupliciranim nizovima kombinacija (ma-ma-ma-ma, da-da-da…) što nazivamo redupliciranim brbljanjem.

Oko prve godine života (između 10. i 15. mjeseca ) dijete proizvodi prvu riječ sa značenjem.  Ako dijete ne pokazuje ovakav razvojni obrazac govorno-jezičnih vještina ili ako je ovaj obrazac izrazito usporen svakako potražite pomoć.

 

Ne iniciraju komunikaciju s okolinom

Djeca s poremećajem iz spektra autizma vrlo rijetko samostalno iniciraju komunikaciju s okolinom, a kada  to učine onda je to samo u svrhu zadovoljavanja vlastitih želja i potreba (npr. dijete želi da mu roditelj nešto donese ili u nečemu pomogne). U dobi od dvije godine dijete bi trebalo inicirati komunikaciju s okolinom tako da komunikacijom želi skrenuti pažnju roditelja ili s njima podijeliti neko svoje  pozitivno iskustvo. Također bi trebalo biti usmjereno na komunikaciju s okolinom, a ne toliko na same predmete. Ako tome nije tako i ovo je znak na koji biste trebali reagirati.

 

Združena pažnja

Oko prve godine dijete počinje združivati svoju pažnju s okolinom i komunikacijskim partnerima te počinje koristiti geste, vokalizaciju, kontakt očima kako bi svojim komunikacijskim partnerima usmjerilo pažnju na neki predmet, radnju, događaj, a inicirano je potrebom djeteta da svoje iskustvo i interese podijeli s okolinom.

Združena pažnja jedan od najvažnijih razvojnih koraka djeteta (više pročitajte ovdje). Izostanak ili kašnjenje u razvoju združene pažnje svakako je alarm koji ne smijemo ignorirati.

 

Simbolička igra

Promatranjem i praćenjem razvoja dječje igra možemo pratiti i razvoj djeteta. Simbolička igra uključuje upotrebu simbola (četka za kosu u igri može predstavljati mikrofon, kuhinjska krpa predstavlja kapu). Simbolička igra počinje se javljati u periodu kada djeca počinju koristiti riječi (12-18 mj.) i usko je povezana s govorno-jezičnim razvojem, emocionalnim razvojem i kognitivnim razvojem djeteta.

 

Neka djeca s poteškoćama iz spektra autizma nikada ne dođu do simboličke faze razvoja igre ili je taj put puno duži, teži i zahtijeva poticajnu i stimulirajuću okolinu. 

 

U slučaju da se dijete u dobi od 2 godine najčešće igra tako da vrti igračke ili ih trese ili slaže u nizove i to čini bez nekog određenog smisla ili neke određene svrhe ili ako ne pokazuje obilježja simboličke igre, ne igra se tako da imitira situacije iz svakodnevnog okruženja (npr. hrani bebu) potražite pomoć.

 

Izostanak imitacije

Imitacijsko učenje je razvojno najmlađi oblik učenja putem kojeg dijete uči od drugih. Ubrzo nakon rođenja novorođenčad je sposobna imitirati neke pokrete tijela odraslih (posebice pokrete usnama i glavom, npr. plaženje jezika). Učenje kroz proces imitacije raste i mijenja se kako dijete raste. U dobi između jedne i pol godine, djeca uče 1 do 2 nova ponašanja dnevno kroz imitiranje akcija drugih ljudi pa možemo reći da je imitacije ključ socijalnog, kognitivnog i emocionalnog razvoja djeteta.

Između prve i druge godine života dijete bi trebalo  pokazivati  interes za imitiranjem malih motoričkih radnji koje su mu predstavljene tijekom zajedničke interakcije.

Također bi trebalo imitirati igre s njemu bliskim osobama jer djeca vole oponašati okolinu. Djeca s poremećajem iz spektra autizma ovakav oblik ponašanja rjeđe prezentiraju.

 

Ponavljajući motorički pokreti 

U ranoj dobi mogu biti obilježja normalnog motoričkog razvoja djeteta, no ako je dijete navršilo drugu godinu života, a ponavljajući motorički pokreti kao npr. pljeskanje rukama, mahanje rukama, uvrtanje ruku i dalje su česta i konstantna obilježja djetetovog ponašanja zatražite pregled stručnjaka.

 

Važno je naglasiti da postojanje jednog ili nekoliko od ovih simptoma ne mora nužno značiti da dijete ima poremećaj iz spektra autizma. Što je veći broj simptoma i što su opisani simptomi češći i intenzivniji to je rana intervencija potrebnija. Zato na vrijeme napravite pregled i potražite savjet stručnjaka.

 

Facebook komentari