zdravlje srca Kako treba izgledati pregled srca i 10 znakova da morate otići kardiologu

Redovite kontrole srčanog zdravlja zdravim osobama preporučuju se već od tridesetih godina, a oni s obiteljskom povijesti srčanih bolesti trebali bi ih redovito provoditi već od 18. godine.

 

Posljednjih se godina u razvijenim zemljama, pa i u Hrvatskoj, bilježi blago smanjenje smrtnosti od srčano-krvožilnih bolesti, no istodobno se spušta životna dob u kojoj možemo očekivati pojavu kardiovaskularnih bolesti pa su više od trećine osoba umrlih od bolesti srca i krvnih žila ljudi srednje dobi. Kad se uzme u obzir i da rizični faktori mogu utjecati na obolijevanje srca i žila već u adolescentskoj dobi, ne iznenađuje što se redovite kontrole srčanog zdravlja zdravim osobama preporučuju već od tridesetih godina.

Za osobe s opterećenom obiteljskom anamnezom, tj. s obiteljskom povijesti srčanih bolesti, preporučuje se već od 18. godine redovito, svake godine, kontrolirati razinu kolesterola, krvni tlak i provoditi testove za dijabetes. Naravno, treba voditi zdrav život, uz pravilnu prehranu, redovitu vježbu i bez cigareta. Nastanku kardiovaskularnih bolesti pogoduju dvije skupine rizičnih čimbenika: to su oni na koje ne možemo utjecati - genetska predispozicija, spol i dob te oni na koje možemo utjecati, odnosno smanjiti ih određenim promjenama u životnom stilu ili medicinskom terapijom, a to su pušenje, nezdrava prehrana, nedovoljno tjelesne aktivnosti, pretilost, dijabetes, povišen tlak, povišen kolesterol.

 

Prvo iscrpan razgovor

Koronarna bolest srca češća je u pojedinim obiteljima te su kod oko 30 posto bolesnika koji dožive infarkt srca koronarnu bolest imali roditelji ili bliži rođaci. Osobe s obiteljskim rizikom imaju povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti, no promjenama stila života i utjecanjem na faktore rizika koji se mogu promijeniti mogu izbjeći ili znatno odgoditi pojavu bolesti.

Stoga su izuzetno važne redovite liječničke kontrole. Svaki kardiološki pregled treba početi iscrpnom anamnezom koja mora sadržavati obiteljsku sklonost nekim bolestima, primjerice povišenom krvnom tlaku, infarktu srčanog mišića, moždanom udaru, šećernoj bolesti ili malignim i drugim težim bolestima.

Osobna anamneza pak uključuje sve eventualne bolesti od rođenja do dana pregleda, a u slučaju težih bolesti ili operativnih zahvata korisno je potkrijepiti ih medicinskom dokumentacijom kako bi se izbjegli nepotpuni navodi bolesnika. Nakon toga treba detaljno opisati eventualne sadašnje tegobe (ako zbog njih osoba dolazi na pregled), primjerice osjeća li "preskakanje" ili nepravilan rad srca, javlja li se bol u prsima pri mirovanju ili pri naporu ili se pak intenzivna bol javila u posljednjim satima, širi li se bol iz prsa (u lijevo rame i ruku, vrat, donju čeljust), javlja li se zaduha pri naporu ili je prisutna i u mirovanju te na koliko jastuka osoba spava. Svakako treba uzeti u obzir i fiziološke funkcije (apetit, stolica, mokrenje, san). Uzimaju se podaci o navikama kao što su pušenje, pijenje alkohola i kave, uzimanje opojnih droga.

 

EKG je obavezan

Treba precizno navesti uzima li osoba neke lijekove i njihove doze, jer neki lijekovi za srce mogu promijeniti izgled elektrokardiograma (EKG). Uz to, potrebno je saznati zanimanje i posao koji osoba obavlja, navesti ima li kakve alergije te za žene vrijeme zadnje menstruacije. Nakon uzimanja anamneze slijedi klinički pregled s mjerenjem krvnog tlaka. Kardiološki pregled obavezno uključuje snimanje i očitanje EKG-a. Danas postoji niz pretraga koje upotpunjuju kardiološki pregled i u dvojbenim situacijama daju kardiologu niz korisnih informacija. Primjerice, laboratorijske pretrage mogu otkriti uzrok angine pektoris (anemiju, šećernu bolest, povećane masnoće u krvi...), a povišeni srčani enzimi otkrivaju svježi infarkt srčanog mišića. Dinamička elektrokardiografija (holter EKG-a) kontinuiranim snimanjem (primjerice 24 sata) daje uvid u regularnost srčanog ritma ili u postojanje različitih oblika aritmije. Rendgen srca i pluća daje korisne informacije o veličini srca, prokrvljenosti pluća te o mogućem nakupljanju tekućine u prsnoj šupljini ili oko srca.

Ultrazvuk srca daje informacije o građi i funkciji srčanih struktura, a danas se radi sondom preko prsnog koša i rjeđe kroz jednjak. Ergometrija (test opterećenja koji pomoću elektrokardiograma prati električnu aktivnost srca dok pacijent vježba na pokretnoj traci ili sobnom biciklu) daje informacije o toleranciji fizičkog napora i prokrvljenosti srčanog mišića.

Scintigrafija miokarda odgovara na pitanje radi li se o slabijoj prokrvljenosti srčanog mišića pri mirovanju ili pri opterećenju te razlikuje ožiljak od živog srčanog mišića. Koronarografija daje slikovni prikaz koronarnih arterija (krvnih žila preko kojih se hrani srčani mišić). Tijekom pretrage može se po potrebi ugraditi stent na mjestu sužene arterije te je to istovremeno dijagnostički i terapijski zahvat. Nekada je potreban i detaljniji pregled. Kako bi se izbjegle iznenadne smrti i kod naoko zdravih osoba koje se rekreativno ili aktivno bave sportom, treba prije početka bavljenja tim aktivnostima, uz kardiološki pregled, napraviti EKG, ultrazvuk srca, ergometriju te po potrebi (u slučaju poremećaja srčanog ritma) holter EKG-a.

Takvom obradom prepoznat će se oni sa srčanom manom i prevenirati moguće neugodne komplikacije. Za osobe starije od 40 godina, osobito ako imaju povišen krvni tlak, podrazumijeva se da uz pregled trebaju napraviti EKG, ultrazvuk srca i ergometriju jer se time dobiva uvid u eventualne komplikacije povišenog krvnog tlaka.

Kod pušača i osoba sa šećernom bolesti preporučuje se te pretrage napraviti i ranije jer oni ranije razviju aterosklerotske promjene na krvnim žilama.

 

Razlozi za odlazak kardiologu

Nemojte čekati da vam bude loše ili da vam se razviju simptomi srčane bolesti kako biste otišli kardiologu. Time možete izgubiti dragocjeno vrijeme koje može biti presudno u liječenju i prognozi bolesti. Na kardiološki pregled trebali biste otići:

  1. ako to preporučuje vaš liječnik primarne zdravstvene zaštite
  2. ako osjećate bolove u prsima; to je prilično širok pojam koji može imati niz uzroka
  3. osjećate li nedostatak zraka ili gušenje pri manjem naporu, naročito ako je to nova pojava - može biti uzrokovana ozbiljnim srčanim bolestima
  4. ako osjećate novonastalu srčanu aritmiju: bilo da se radi o tzv. preskocima, ubrzanom ili usporenom srčanom ritmu sa simptomima ili bez njih - kardiološka obrada je nužna kako bi se isključile životno opasne aritmije
  5. ako netko u vašoj obitelji ima ili je imao problema sa srcem - trebate biti svjesni simptoma srčanih bolesti i razgovarati s kardiologom o njima
  6. imate li povišen ukupni kolesterol - što je veći vaš ukupni kolesterol (razine kolesterola od 5 mmol/L ili više), veći je i rizik za bolesti srca
  7. imate li povišen krvni tlak: sve vrijednosti veće od 135/85 mmHg zahtijevaju odlazak liječniku
  8. ako ste aktivni ili bivši pušač - pušenje je veliki faktor rizika za bolesti srca jer smanjuje dotok kisika u srce i povećava krvni tlak i broj otkucaja srca te dovodi do poremećaja zgrušavanja krvi i oštećenja stanica koje oblažu arterije
  9. ako ste dijabetičar - šećerna bolest može pridonijeti bolestima srca
  10. ako počinjete novi program vježbanja.

 

Kada OBAVEZNO pozvati hitnu liječničku pomoć

Srčani udar je hitno stanje, svako odgađanje kod njega može biti smrtonosno. Čak i ako niste sigurni radi li se o infarktu, bolje je odmah nazvati hitnu medicinsku pomoć nego čekati. Istraživanja pokazuju da su čekanju skloniji stariji i žene, a najčešći su razlozi neprepoznavanje simptoma, brkanje simptoma srčanog udara sa simptomima drugih bolesti, ne žele uznemiravati bližnje. Simptomi mogu i potpuno izostati, no najčešći znakovi srčanog udara su:

  • neugoda u prsnom košu, može trajati više minuta ili dolaziti na mahove, osjeća se kao stiskanje, "ispunjenost", neugodan pritisak
  • oštra ili tupa bol različita intenziteta i trajanja (može trajati kratko, ali i satima), može se širiti i u druge dijelove tijela
  • bol i neugoda u donjoj čeljusti, u lijevoj ruci, ali i u obje ruke, u leđima, vratu i trbuhu, osobito u "žličici"
  • zadihanost, osjećaj nedostatka zraka, kratak dah, nemogućnost udisanja, bol u prsnom košu
  • hladan znoj, mučnina, povraćanje, bljedilo, opća slabost
  • osjećaj lupanja srca i do 150 u minuti
  • iznenadna nemogućnost pokretanja ruku ili nogu ili svih udova
  • iznenadan gubitak svijesti ili iznenadna oštra glavobolja
  • uznemirenost, osjećaj straha i bliske smrti.

Osobe sa srčanom bolesti trebale bi pozvati pomoć ako bol traje dulje od dvije minute. Osobe koje imaju anginu pektoris trebale bi pozvati pomoć ako bol ne prođe deset minuta nakon uzimanja nitroglicerina. Ako ste sami i mislite da imate srčani udar, ne oklijevajte, odmah zamolite nekoga da vas odveze u najbližu zdravstvenu ustanovu. Ako vam nema tko pomoći, nazovite hitnu medicinsku pomoć (194). Nemojte voziti sami. Sumnjate li da druga osoba ima srčani udar, odmah pozovite hitnu pomoć.

 

Ako ste daleko od zdravstvene ustanove, a imate vozilo, prevezite bolesnika do zdravstvene ustanove kako bi se izgubilo manje dragocjenog vremena. Do vozila pacijenta treba nositi, jer ne smije hodati.

 

Ako je bolesnik pri svijesti i ne povraća, pokušajte ga smiriti. Stavite ga u sjedeći položaj i neka ne radi ništa (npr. presvlači se, traži zdravstvenu iskaznicu i sl.). Imate li je, dajte mu usitnjenu tabletu acetilsalicilne kiseline od 300 mg (Andol, Aspirin) ili neka je sažvače. Druge lijekove nemojte mu davati, osim ako se osoba liječi od angine pektoris, tada treba uzeti nitroglicerin pod jezik. Imate li vozilo, odvezite osobu u najbližu zdravstvenu ustanovu. Ako nemate, nazovite hitnu pomoć i dočekajte ih s bolesnikom.

Ako bolesnik povraća, prvo ga pridržite i pomozite mu da ne udahne povraćeni sadržaj, zatim postupite kao u prethodnom odlomku. Ako bolesnik nije pri svijesti, provjerite diše li i radi li mu srce. Ako je odgovor pozitivan, postavite ga u stabilan bočni položaj. Nazovite hitnu pomoć i do njihova dolaska provjeravajte disanje i rad srca. Ako bolesnik nije pri svijesti i ne diše i srce mu ne radi, odmah provedite postupak oživljavanja. Prvo mu oslobodite dišni put te pristupite davanju umjetnog disanja i masaže srca (dva udaha; 30 pritisaka prsnog koša). Odmah pozovite hitnu pomoć. Oživljavanje će biti uspješnije počne li u prve četiri minute od trenutka prekida rada srca. Postupak provodite do uspostavljanja disanja i rada srca, odnosno do dolaska hitne pomoći.

 

Bolesnik mora znati što više o svojoj bolesti

Za razvoj srčanih i krvožilnih bolesti jedan od najvažnijih čimbenika rizika je visoki krvni tlak. Zato ga je iznimno važno otkriti na vrijeme i njegove vrijednosti držati pod kontrolom. Dijagnostika povišenog tlaka počinje razgovorom liječnika i bolesnika o obiteljskoj sklonosti hipertenziji i srčano-žilnim bolestima, određivanjem faktora rizika te tjelesnim pregledom. Po potrebi se širi laboratorijskim i drugim dijagnostičkim pretragama.

S liječnikom biste trebali razgovarati o tome koliki bi trebao biti vaš idealan tlak, kako ga možete kontrolirati, koliko ga često trebate mjeriti, koje je najbolje doba dana za mjerenje tlaka, koliki je maksimalni dnevni unos soli želite li održati vrijednosti tlaka u normalnim okvirima, u koje doba dana i koliko puta na dan treba uzimati lijek, kako možete znati je li lijek učinkovit, što ako zaboravite popiti lijek, treba li uz taj lijek izbjegavati neke namirnice ili druge lijekove, smije li se umjereno piti alkohol.

 

Bolesnik mora znati što više o svojoj bolesti i mogućim komplikacijama te biti motiviran da pridonese normalizaciji tlaka promjenom životnih navika i redovitim uzimanjem lijekova.

 

Facebook komentari