Proteini, ugljikohidrati i masti osnova su ljudske prehrane, nužni su za zdravlje i stabilno funkcioniranje organizma. Ipak, u moderno se vrijeme često nepravedno i neopravdano masnoće optužuju da su glavni krivci za nekontroliran porast debljine te uzročnik kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i drugih loših kroničnih zdravstvenih stanja suvremenog čovjeka.
No, ne smije se sve masti odreda optužiti da su loše, jer nisu sve iste, neke su vrlo korisne.
Zdrave masti su nužne, jedan su od osnovnih građevnih elemenata organizma, poboljšavaju zdravlje, pomažu čovjeku da bude vitalan, vitak i ima energije, a nužne su za normalan razvoj i rast djece.
Kad ne unosimo dovoljno zdravih masnoća u organizam, nemamo energiju koju trebamo za normalno funkcioniranje metabolizma. Neke od njih, kao što su trans-masti, ipak imaju loše posljedice na zdravlje i mogu uzrokovati teške zdravstvene probleme.
Što su masnoće?
Masnoće ili lipidi organski su spojevi netopivi u vodi, a dijele se na zasićene i nezasićene. Pojednostavljeno rečeno, one koje na sobnoj temperaturi ostaju u krutom stanju zasićene su masti, dok su nezasićene one koje su na sobnoj temperaturi u tekućem stanju. To pravilo, međutim, ne vrijedi za namirnice, nego samo za čiste masti.
Dobre masti
Zasićene masnoće uglavnom se nalaze u hrani životinjskog porijekla, mesu, jajima, svinjskoj masti, maslacu, mliječnim masnoćama i u nekim tropskim biljkama i uljima kao što su kokosovo, palmino ulje i kikiriki. Zasićene masnoće pogodne su za pripremu hrane jer su pri visokim temperaturama stabilne. Prirodne masnoće životinjskog porijekla nisu opasne za zdravlje, one su važan dio ljudske prehrane.
Nezasićene masne kiseline dijele se na jednostruko (mono) nezasićene i višestruko (poli) nezasićene.
Jednostruko nezasićene masne kiseline na sobnoj su temperaturi u tekućem stanju, dok na hladnom mjestu dobivaju nešto krući oblik. Ima ih u maslinovom ulju, avokadu, orašastim plodovima, pogodne su za zagrijavanje jer su pri višim temperaturama relativno stabilne.
Višestruko (poli) nezasićene masne kiseline prevladavaju u svim biljnim uljima (osim maslinovog i kokosovog), a ostaju u tekućem stanju i kad su na hladnom mjestu. Ta ulja nisu prikladna za zagrijavanje jer su vrlo osjetljiva na visoke temperature i na prisutnost zraka. Prilikom oksidacije stvaraju se vrlo štetni spojevi koji uzrokuju upalne procese pa konzumacija ovih ulja kad užegnu može imati loš učinak na zdravlje. U takva ulja ubraja se, na primjer, laneno ulje.
U prehranu treba uvrstiti što više namirnica koje sadrže dobre masti. Kvalitetne masti ubrzavaju metabolizam, potiču sagorijevanje masnoća, povoljno djeluju na kardiovaskularni sustav i smanjuju rizik za bolesti srca, smanjuju glad, uravnotežuju razinu kolesterola, štite mozak, hrane kosu i kožu.
Avokado je s razlogom ušao na listu namirnica koje je poželjno uvrstiti u prehranu. Jeste li ga probali?
Loše masti
Trans-masne kiseline umjetno su proizvedene masti kojima je svrha konzerviranje hrane, uglavnom se nalaze u prženoj prerađenoj hrani, čipsu, prženim krumpirićima, kokicama. Trans-masne kiseline podižu razinu lošeg kolesterola u krvi, uzrokuju dijabetes i debljanje, ali još je opasnije to što su kancerogene. Zato treba imati na umu da su prženi krumpirići nezdrava hrana.
Nažalost, ove su masti sve zastupljenije u modernoj prehrani, jer se ljudi često hrane po fast foodovima koji njima obiluju. Trans-masnoće loše djeluju na zdravlje, debljaju i izazivaju upale i dijelom su krivci za najveći broj kroničnih i neizlječivih bolesti među ljudima.
Riječ stručnjaka
Anita Šupe, nutricionistkinja
Industrijska "rafinirana" biljna ulja kao što su sojino, suncokretovo, repičino, kukuruzno i sve mješavine koje se prodaju pod nazivom "jestivo" moramo izbjegavati. Ova se ulja u procesu proizvodnje podvrgavaju visokim temperaturama i djelovanju kemikalija pa su već u startu užegla i vrlo štetna, ističe nutricionistkinja.
- Margarin je potpuno neprirodan proizvod prepun opasnih kemikalija, okrutno manipuliran na molekularnoj razini te sadrži masnoće strane ljudskom organizmu. Da bi se od tekućih ulja dobilo očvrsnuto sredstvo za mazanje, provode se brutalne kemijske reakcije pri čemu nastaju trans-masti koje su u mnogim zemljama zabranjene, jer je dokazano da su vrlo štetne za zdravlje. Osim u margarinu, hidrogenirana biljna ulja i trans-masti nalaze se u industrijski proizvedenim pecivima, keksima, kolačima, sladoledu, čipsu i mnogim vrstama čokolade. Na deklaraciji se navode kao djelomično očvrsnuta biljna ulja ili biljne masti. Sve više znanstvenih studija pokazuje vezu između konzumacije margarina i alergija, ekcema, astme, alergijskog začepljenja nosa i ulceroznog kolitisa kod djece - smatra Šupe.