Procjenjuje se da oko 150.000 osoba u Hrvatskoj ima kroničnu bubrežnu bolest i u riziku su da im se bolest pogorša. Ako se ne otkriju, čimbenici rizika za razvoj bubrežne bolesti uzrokuju progresivan gubitak bubrežne funkcije i u konačnoj im fazi preostaje liječenje dijalizom ili transplantacija bubrega (oko 500 novih bolesnika na godinu).
U Hrvatskom društvu za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora smatraju da je u Hrvatskoj liječenje bubrežnih bolesnika sve bolje, ali i dalje ostaju neriješeni problemi s kojima se bubrežni bolesnici susreću.
Nerazumljiva ograničenja
Nefrolozima je i dalje otežano odgovarajuće liječenje anemije u kroničnoj bolesti bubrega jer imaju ograničenja u propisivanju lijekova za stimulaciju eritropoeze (LSE). Ono se i dalje ne provodi u cijelosti u skladu sa smjernicama koje su donijeli Europsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju te Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju.
Prevencija je najbitnija
Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju predlaže da se, kako bi se poboljšala skrb o bubrežnim bolesnicima, pozornost posebno posveti ranom otkrivanju kronične bubrežne bolesti. S tim su izradili prijedlog Akcijskog plana za prevenciju i rano otkrivanje kronične bubrežne bolesti u Hrvatskoj 2016. - 2020., koji bi se provodio u suradnji s obiteljskim liječnicima, a uz potporu Ministarstva zdravlja.
Novi lijekovi na osnovnoj listi HZZO-a
Također, Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju zalaže se da se na osnovnu listu lijekova HZZO-a, uvrste i lijekovi koji su važni za liječenje bolesnika s kroničnom bubrežnom bolesti u ranijoj fazi kao što su aktivni oblik vitamina D (parikalcitol) te nekalcijski i nemetalni vezači fosfata (sevelamer, kalcij acetat-magnezij karbonat).