Imate problema s povišenim kolesterolom? U dilemi ste, kada liječniku, trebate li lijekove ili je dovoljno samo promijeniti način života...? Sve što vas zanima o kolesterolu doznat ćete u novom broju Doktora u kući, koji izlazi u četvrtak, 4. svibnja.
Bez kolesterola, jedne od najpoznatijih masnoća o kojoj se vrlo često govori, ne bismo mogli živjeti, on je, da spomenemo samo najvažnije njegove uloge, sastojak staničnih membrana, nužan je u procesu stvaranja spolnih hormona i hormona nadbubrežne žlijezde te je nezamjenjiv u stvaranju žučne kiseline. loše krajnosti.
Najveća zabluda
No, kao što za većinu stvari nije dobra nikakva krajnost, to vrijedi i za kolesterol - nije dobro kad ga je premalo, ali ni kad ga je previše, jer je njegova previsoka razina u krvi rizičan faktor za nastanak kardiovaskularnih i drugih bolesti. S druge strane, ako ga je premalo, to negativno utječe na emocionalna stanja i sklonost depresiji ili razdražljivosti. Povišene razine kolesterola opasne su za zdravlje i jedan su od najvažnijih rizičnih čimbenika za razvoj srčanih i krvožilnih bolesti. No, zabluda je da on muči samo starije osobe, procjenjuje se da u Europi gotovo trećina odraslog stanovništva pati od ovog problema.
Najnovija istraživanja pokazuju da zbog previše LDL kolesterola u krvi ne pate samo srce i krvne žile nego njegove visoke vrijednosti mogu znatno povećati i rizik za razvoj demencije u staračkoj dobi, Alzheimerove bolesti ili oštećenja moždanih žila. Dobra je vijest da su vrijednosti kolesterola promjenjive, a na njih se može utjecati u velikoj mjeri promjenom stila života. Upravo zbog relativno lake promjenjivosti vrijednosti kolesterola prvi korak do postizanja i održavanja njegove zdrave razine ne bi smjeli biti lijekovi.
Pomoći ćemo vam i savjetima kako prehranom možete regulirati kolesterol. Naime, vrijednosti kolesterola vrlo su promjenjive i na njih se može uvelike utjecati prehrambenim navikama i tjelesnom aktivnošću. Prehrana ima važnu ulogu u snižavanju LDL kolesterola. Posebno povoljno djeluje mediteranska prehrana s mnogo povrća i voća, namirnice s visokim udjelom topivih vlakana i fitosterola, a važna je i češća konzumacija ribe umjesto mesa te zdravih masnoća poput maslinova ulja.
Povrće na pari
Dnevni unos masnoće ne bi trebao biti viši od 60 grama. Jedite proizvode od cjelovitog zrna, zobene pahuljice, mekinje, smeđu rižu, divlju rižu, kvinoju, proso, bulgur, pir, heljdu, zob, kukuruz, integralne proizvode. Izbjegavajte bijele pekarske proizvode, bijelu tjesteninu, bijelu rižu, umake od maslaca i vrhnja za tjesteninu. Jedite svježe ili zamrznuto (nezaslađeno) voće, suho voće, umak od rajčice, pire od povrća. Izbjegavajte voćne plodove u sirupu. Pripremajte povrće na pari ili roštilju i ne gulite koru.
Jedite tekuća biljna ulja (maslinovo, kanola, badem, orah, kikiriki), laneno ulje, ulje sjemenki konoplje. Ograničite biljna ulja bez trans-masti. Jedite orahe, bademe, sjemenke lana, bundeve, suncokreta... Svakodnevno pijte puno vode i nezaslađenih pića.
Nemojte propustiti Doktor u kući koji izlazi u četvrtak i u paketu s Jutarnjim listom košta samo 12 kuna.
