Oko 285.000 osoba u Hrvatskoj, prema podacima za 2016. godinu, boluje od šećerne bolesti, a smatra se da ih još gotovo jednako toliko živi s dijabetesom koji nije još dijagnosticiran, pa bi, zapravo, u našoj zemlji moglo biti i više od 450.000 ljudi oboljelih od šećerne bolesti.
Od tipa 1, autoimunog oblika, boluje oko deset posto oboljelih, a na tip 2 otpada golema većina od 90 posto. Koje su novosti u liječenju i kako prepoznati prve znakove šećerne bolesti tipa 2 doznajte u novom Doktoru u kući, koji izlazi u četvrtak, 8. studenoga.
Najbitnija razlika
Tip 1 šećerne nastupa naglo, najčešće u dječjoj i mladoj životnoj dobi, a dijabetes tipa 2 uglavnom je usko povezan s lošim prehrambenim odabirima i životnim navikama te mu prethodi stanje predijabetesa. Razvoj šećerne bolesti tipa 2 je postupan, a simptomi tijekom ranih godina mogu biti blagi. Zbog toga mnogi i nisu svjesni da im se razvija ozbiljna metabolička bolest.
Dobra je vijest da znanost stalno traži nova rješenja za bolje kontroliranje i liječenje šećerne bolesti. U posljednjih nekoliko godina razvijene su potpuno nove skupine lijekova usmjerene na skidanje prekomjerne težine, što dovodi do bolje glukoregulacije. Među njima se ističu lijekovi na bazi inkretinskog sustava, hormona koji se luče iz crijeva, koji usporavaju pražnjenje želuca, pojačavaju osjet sitosti te potiču gušteraču na lučenje inzulina, kao i antidijabetici koji potiču izmokravanje viška glikemije, čime se izmokrava i višak kalorija, pa se smanjuje tjelesna težina.
Neki od tih lijekova, osim što snižavaju težinu i razinu šećera u krvi, poboljšavaju i stanje srca i krvnih žila. Zbog takvog su učinka promijenjene svjetske kliničke smjernice za liječenje diajbetesa te je sada indicirana primjena tih lijekova ranije u tijeku bolesti kod bolesnika s povišenim kardiovaskularnim rizikom.
U razvoju su i sasvim nove skupine lijekova, poput blokatora oksidativne fosfolidacije, koji bi smanjivali oksidativni stres, a posljedično i slobodne radikale koji u većim koncentracijama oštećuju organske sustave.
Bionička gušterača i druge 'futurističke' metode
I tehnološka pomagala koja olakšavaju upravljanje bolešću grabe naprijed velikim koracima. Trenutno postoje dva sustava kontinuiranih mjerača glukoze (CGM): sustavi za kontinuirano mjerenje glukoze u realnom vremenu (rtCGM) i "flash" praćenje glukoze, odnosno praćenje glukoze skeniranjem senzora pomoću čitača, a znanstvenici su došli i nadomak bioničke gušterače, koja bi trebala moći računati potrebne doze inzulina i glukagona te ih isporučivati u različitim omjerima. Radi se i na "futurističkim" metodama kao što su implantacija matičnih stanica ili buđenje djevičanskih beta stanica gušterače. Puno se polaže na genetička istraživanja - dubljim istraživanjem genoma oboljelih moglo bi se doći do ključa nastanka šećerne bolesti.
Novi Doktor u kući piše i o otkrićima hrvatskih liječnika, novostima u liječenju prostate, prirodnim pripravcima protiv prehlade... U Dežurnoj ordinaciji liječnici odgovaraju na vaša pitanja.
Nemojte propustiti: Doktor u kući + Jutarnji list u četvrtak 8. studenoga za samo 14 kuna.
