NOVA NADA Stiže novi lijek za demenciju, a radi se i na cjepivu za Alzheimera

Podaci govore da u Hrvatskoj živi oko 90.000 osoba s raznim vrstama demencije, od čega se kod 70 posto radi o Alzheimerovoj bolesti.

 

Kod demencije dolazi do intelektualnog propadanja središnjeg živčanog sustava, a osobito je oštećeno pamćenje, učenje, orijentacija u prostoru i poimanje vidno-prostornog odnosa. Dodaju li se tome i promjene u emocijama, motorici, volji, raspoloženju, potpuno je jasno da su demencije, ma kakvog porijekla bile, ozbiljan problem jer onemogućuju samostalan život.

Kad je riječ o demencijama, ne samo Alzheimerovoj, najveći teret i dalje podnosi obitelj, pogotovo u Hrvatskoj. Istina, u posljednjih se dvadesetak godina krenulo s mrtve točke, poglavito u postavljanju dijagnoze, ali daleko je to od sustavne brige o oboljelima u kojoj bi pacijenti, ali i obitelji, dobili potporu koja bi im olakšala suočavanje s teškoćama koje proizlaze iz te teške dijagnoze.

 

Genetska predispozicija

Podaci govore da u Hrvatskoj živi oko 90.000 osoba s raznim vrstama demencije, od čega se kod 70 posto radi o Alzheimerovoj bolesti.

- Dovoljno je reći da svaka tri sata jedna osoba u Hrvatskoj dobije Alzheimera, a to je, dakako, posljedica sve dužeg životnog vijeka, odnosno sve većeg broja starijih osoba -  kaže prof. dr. Ninoslav Mimica, pročelnik Zavoda za biologijsku psihijatriju i psihogerijatriju Klinike za psihijatriju Vrapče i predsjednik Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest, koji je demencijama posvetio najveći dio radnog vijeka.

Dodaje da nedvojbeno postoji genetska predispozicija, ali razlog je i izloženost raznim poznatim i nepoznatim okolišnim uvjetima. Ne samo da oboljeli imaju probleme s pamćenjem, tj. kognitivnom sposobnošću, već nisu sposobni brinuti o sebi.

Na žalost, u Hrvatskoj taj problem uglavnom pada na obitelj, odnosno ona se brine za više od 90 posto oboljelih.

 

Rana dijagnostika

Prof. Mimica napominje da je vrlo važna rana dijagnostika demencije, dakle prepoznavanje kognitivnih poremećaja većih od očekivanih za određenu dob (MCI).   Najčešća demencija je ona Alzheimerova i javlja se kod gotovo 80 posto oboljelih. Na žalost, demencije se nerijetko otkrivaju tek u kasnijoj fazi jer se nerijetko prvi simptomi pripisuju normalnom procesu starenja. I liječnici obiteljske medicine nerijetko, odnosno njih oko 80 posto, uopće ne prepoznaju prve simptome kod svojih pacijenta. Najčešće to uočava obitelj, koja u toj priči uglavnom ostaje prepuštena sama sebi.  

No, nadu budi nova terapija koja bi se u bolnicama mogla naći već za dvije do tri godine.

- U trećoj je fazi kliničkih ispitivanja lijek čiji su temelj liječenja antitijela na amiloid, odnosno prevencija stvaranja plakova i zasad su rezultati obećavajući. Naime, u prvoj fazi ispitivanja pokazali su se vrlo učinkoviti u čišćenju tzv. smeća - beta amiloida u mozgu. Ta je koncepcija mogućeg liječenja prisutna već dvadesetak godina, a sad je na putu da se konačno uvrsti u liječenje oboljelih - kaže prof. dr. Nenad Bogdanović, predstojnik Zavoda za neurobiologiju Karolinska instituta u Stockholmu, inače jedan od svjetskih znanstvenika u istraživanju Alzheimerove bolesti.

Dodaje da ovaj lijek ne samo da čisti smeće već su i kognitivne funkcije liječenih bolje. Napominje da je u drugoj fazi i kliničko ispitivanje cjepiva protiv Alzheimera koje bi trebalo spriječiti nastanak bolesti.

Sve o tome čitajte u novom broju Doktora u kući izlazi 7. veljače.

 

Facebook komentari