Još nije jasno što je uzrok bolesti. Određenu, ali ne i najvažniju ulogu u pojavi bolesti imaju nasljedni faktori. Dokazano je da važnu ulogu imaju poremećaji u imunosnom sustavu koji dovode do stvaranja protutijela na stanice gušterače koje luče inzulin te ih uništavaju. Pokretači ovih zbivanja mogu biti virusne infekcije, posebno crijevne, te niz ostalih čimbenika iz okoline od kojih većina do danas nije poznata. Suprotno vjerovanju, vakcinacija ne povećava učestalost bolesti niti smanjena učestalost infekcija u djetinjstvu (tzv. higijenska hipoteza) nema utjecaja, a nije dokazano ni da na pojavu bolesti utječu prehrana kravljim mlijekom, bezglutenska prehrana, količina omega-3 masnih kiselina te razni toksini i kemijske supstance (nitrati). Stres koji djeluje na beta stanice uzrokujući povećane potrebe za lučenjem inzulina (rast, pretilost, pubertet, smanjena tjelesna aktivnost, traume, infekcije, psihički stres) vjerojatno samo ubrzavaju već postojeći proces autodestrukcije beta stanica. Za razliku od toga, mogući pozitivan učinak imaju majčino mlijeko, odnosno dojenje djece i vitamin D, koji je potencijalno zaštitni faktor zbog svoje uloge u regulaciji imunoloških zbivanja kako bi se prevenirao autoimuni proces razaranja beta stanica, no za to još nema jasnih dokaza.
