Dijabetičari i svi oni koji moraju kontrolirati razinu glukoze u krvi mogu bez bojazni uživati u slatkom okusu batata, slatkim krumpirom koji nije krumpir
Ipomoea batatas spada u porodicu slakova, a ne pomoćnica kao krumpir. Batata ima mnogo sorti - meso može biti blijedo žuto, žuto ili narančasto, a kora gotovo bijela, ali i žuta, narančasta, crvena pa i ljubičasta. Gomolj je uglavnom duguljast, a često na krajevima zašiljen.
Zdravstvena korist
Već dulje vrijeme predmet je istraživanja nutricionista, a istraživanja o batatu usredotočile su se na dva područja u kojima se iz njega, osim okusa, mogu izvući i zdravstvene koristi.
Tako se istražuju specifične bjelančevine iz te namirnice koje imaju značajan antioksidantni kapacitet. Studije su pokazale da te bjelančevine imaju trećinu antioksidativne moći glutationa, jednog od najmoćnijih antioksidansa koji se prirodno proizvode u ljudskom tijelu.
Batat možete i sami uzgojiti. Trebat će vam malo pijeska, dobra zemlja i batati koje ćete prepoloviti po dužini i dobro zaliti vodom. Držite ga na tamnom mjestu dok ne proklija. Kada proklija, mladice nježno otrgnite od batata i posadite ih u teglice.
Znate li što su antioksidansi?
Antioksidansi su različite tvari koje iz tijela uklanjaju štetne radikale, koji su kemikalije koje oštećuju stanice i stanične membrane, a povezani su s razvojem ateroskleroze, bolesti srca kod dijabetičara, raka, pa i s ubrzavanjem starenja.
Antioksidansi imaju i protuupalno djelovanje, pa ublažavaju bolesti i stanja kod kojih upale imaju glavnu ulogu, poput astme, osteoartritisa i reumatoidnog artiritsa.
Bogat vitaminom A
Što se tiče vitamina u batatu, svakako fascinira količina vitamina A. Tako 100 g kuhanog ili pečenog batata sadrži gotovo četiri puta veću dozu od dnevno preporučene. Ipak, razloga za zabrinutost nema. Vitamin A se u batatu nalazi prvenstveno u obliku beta karotena, narančastog biljnog pigmenta... Više beta karotena sadrže sorte s narančastim i crvenkastim mesom, a višak beta karotena se na siguran način izlučuje iz organizma, a jedina neugodna nuspojava kod ekstremnih doza može biti privremena žućkasto-narančasta boja kože. Najzastupljeniji mineral u batatu je kalij, a od ostalih minerala vrijedno je spomenuti mangan, magnezij, bakar i fosfor.
Ne manjka mu ni beta karotena
Batat je najbolje kuhati na pari. Tako će se očuvati aroma i okus. No, pripremati se može i na sve druge načine, baš kao krumpir. Kakva god bila "termička obrada" neka ne traje manje od 30 do 40 minuta.
Za ljekovitost batata u prvom je redu zaslužan visok udio beta karotena, koji aktivno sudjeluje u regeneraciji kože i sluznice. Osim toga djeluje i kao snažni antioksidans, štiteći naš organizam od djelovanja slobodnih radikala, a time i od zloćudnih bolesti.
Uz to, beta karoten štiti našu kožu od štetnog UV zračenja. Prije sezone sunčanja, dobro je obnoviti zalihe beta karotena u organizmu. Beta karoten potiče stvaranje melanina, pigmenta koji našoj koži daje boju. Beta karoten djeluje preventivno protiv noćnog sljepila te preosjetljivosti na svjetlo. Za bolju iskoristivost beta karotena, batat poslužite uz nešto masnoće (barem 3-5 g)
Možda niste znali ali batat je bogat vitaminom A i beta karotenom te kalijem zbog čega ga nutricioni jako cijene.
Za dobru probavu
Jedući batate osiguravamo si i dovoljno vlakana važnih za dobru probavu, a kako je lako probavljiv preporučuje se i djeci, sportašima i onima koji se oporavljaju od različitih zdravstvenih problema.
Batat stručnjaci smatraju idealnom namirnicom za dijabetičare. Tu je etiketu dobio zbog rezultata niza studija koji pokazuju kako slatki krumpir pomaže u stabilizaciji razina šećera u krvi i snižava otpornost na inzulin. Otpornost na inzulin prvi je korak u razvoju dijabetesa - stanice gušterače ne reagiraju na inzulin koji djeluje kao ključ za otvaranje vrata na stanicama čime se omogućuje šećeru da iz krvi uđe u stanice. Zato razine šećera u krvi ostaju povišene. Dio zaštitnih svojstava batata kada je u pitanju dijabetes može se pripisati visokoj koncentraciji karotenoida (antioksidansi!) u gomolju.
Masnoće u batatu
Batat ima zanemarivi udio masnoća te je stoga pogodan za dijetalnu prehranu kod raznih tegoba. Dobro je napomenuti da je čak i to malo masti u batatu pohranjeno u zdravom obliku. U 100 g termički obrađene namirnice nalazimo 0,1 g polinezasićenih masnih kiselina, od čega 4 mg omega 3 te 60 mg omega 6 masnih kiselina. Batat ne sadrži kolesterol.
Kalij za srce, mišiće i živce
Kada smo izloženi stresu, naše tijelo troši više kalija nego obično. Kako bi se spriječio deficit koji može dovesti do raznih zdravstvenih tegoba, tijekom stresnih razdoblja potrebno je povećati količinu ovoga minerala – ne zaboravite tada na batat!
Od batata možete doista činiti čuda. Odličan su izbor za slastice, ali i, primjerice, za domaće njoke.
Jeste li probali kremšnite od batata?
Još jedna komparativna prednost batata u odnosu na krumpir njegova je mogućnost primjene u pripremi slatkih jela i deserta. Tako se savijača (štrudla) i pita od batata pripremaju poput savijače i pite od slatke bundeve. Prava poslastica za posebne prilike su kremšnite od batata koje se prave od pudinga i bez jaja.