Krivotvorena hrana U riži plastika, u kavi prženi grah, u paprici olovo... Znamo li što jedemo?

No, ni to nije sve. U maslinovo ulje dodaju svinjsku mast, u med alaun, u jogurt škrob... Znate li zapravo koje opasnosti vrebaju iz hrane?

 

Sve češće objave o različitim zdravstvenim opasnostima otkrivenim u hrani povećale su zabrinutost hrvatskih građana oko prevara s hranom te su u istraživanju koje je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) nedavno provela u 25 zemalja pokazali najveću zabrinutost među svim ispitanicima. Istraživanje u kojem je sudjelovalo 6268 stanovnika EU pokazalo je da je čak 90 posto hrvatskih ispitanika izrazilo priličnu ili veliku razinu zabrinutosti zbog prevara s hranom. Evo što se najčešće krivotvori.

 

Plastična riža

Riža sorte Wuchang (nazvana po istoimenom gradu u Kini) vrlo je popularna zbog jedinstvenog okusa, a potražnja za njom vrlo je velika. No prije nekoliko godina na tržištu se pojavila krivotvorena riža! Kako bi bila što više nalik na original, krivotvoritelji za sastojke koriste krumpir, batat i otrovne plastične polimere. Male količine prave Wuchang riže miješaju s plastičnom rižom, zatim smjesu špricaju umjetnim mirisima da se dobije kopija po svemu identična originalu.

Stručnjaci kažu da ako pojedete tri zdjelice umjetne Wuchang riže, to je isto kao da ste pojeli jednu cijelu najlonsku vrećicu.

Krivotvorena riža može uzrokovati mnoge ozbiljne bolesti i velike probleme s probavom jer je dokazano da se u plastici nalaze štetni sastojci kao što su bisfenol A i ftalati.

 

Krivotvoreni med

Med je iznimno ljekovita namirnica koja se preporučuje jesti svakodnevno, no istovremeno je i jedan od najkrivotvorenijih prehrambenih proizvoda. Postoje dvije vrste
krivotvorenog meda: razrijeđeni med, koji je mješavina pravog meda i sirupa od šećera, sirupa od cikle ili rižinog sirupa, te lažni med, koji izgleda kao pravi, no sastoji se od smjese vode, šećera te alauna ili stipse (kalijev aluminijev sulfat) koji se koristi u pjenama za brijanje i bojama.

Diljem svijeta otkriveno je nekoliko pogona za proizvodnju lažnog meda, a najviše krivotvorina dolazi iz Kine, zemlje koja je i najveći proizvođač meda.

Hrvatski medari otkrivaju dva načina kako prepoznati lažni med: kad se iz staklenke uzme žlica meda i stavi u usta, pod jezikom se mora osjeti tvrdoća i gorčina, to je pravi, prirodni med. Kvaliteta meda može se provjeriti i na sljedeći način: ako se med ne kristalizira tijekom zime na određenoj temperaturi, s njim nešto nije u redu. Međutim, svi se slažu da je med najsigurnije kupiti izravno od poznatog pčelara.

 

Maslinovo ulje

Vrlo se često krivotvori i ekstra djevičansko maslinovo ulje. Pokazalo se da proizvodi koji se prodaju pod maslinovim uljem mogu sadržavati ulja soje, kukuruza, suncokreta, šafranike, uljane repice pa i svinjsku mast. Neka od tih ulja pomiješana su s maslinovim uljem, dok u nekim slučajevima nema ni traga maslinovu ulju. Takva ulja posebno su opasna za alergičare, jer mogu imati tragove kikirikija i lješnjaka. Uvijek provjerite datum berbe, ime proizvođača, zemlju porijekla i tražite zaštićenu oznaku izvornosti DOP (Protected Designation of Origin) na europskim uljima ili pečat državnog certifikata.

 

Grčki jogurt

Smatra se najzdravijim jogurtom na svijetu, pun je proteina, a dobiva se posebnom metodom odvajanja sirutke te ne sadrži dodane šećere, sladila ili tvari za zgušnjavanje. Originalni grčki jogurt radi se od ovčjeg mlijeka, no zbog njegova specifičnog mirisa najtraženiji je onaj od kravljeg mlijeka. Grčki tip jogurta, koji se masovno prodaje, nije isto što i grčki jogurt. U običan jogurt dodaje se, naime, tvar za zgušnjavanje poput želatine ili škroba, kako bi bio kremastiji. Ti proizvodi imaju manje proteina od grčkog jogurta. Uvijek čitajte sastojke - grčki jogurt sadrži samo mlijeko i mliječne kulture i ništa više.

Foto: Shutterstock Svaki roditelj zna kako kupovni sokovi nisu najbolja opcija za djecu, no da moramo paziti i na jogurt i rižu... malo tko je računao.
 

Začini

Zabilježeni su slučajevi dodavanja olova u papriku, miješanja kurkume s rižinim brašnom, mljeveni crni papar sadrži komadiće grančica i heljdina brašna. Najviše krivotvoren je skupi šafran, koji je često onečišćen drugim cvijećem kao što su neven ili čak drugim začinima poput luka u prahu ili kurkume. Jedno neovisno testiranje u Velikoj Britaniji pokazalo je da 90 posto začina koji su se prodavali kao šafran to - nisu bili. Bolje je kupiti začin koji ćete sami samljeti ili pak tražite oznaku DOP certifikata.

 

Voćni sokovi

Ako ih niste sami netom napravili od svježeg, organski uzgojenog voća, sokovi najčešće nisu ono što bi trebali biti. U voćne sokove se (i u voćne jogurte i sladolede) umjesto pravog voća nerijetko stavljaju samo voda, boja i slatke umjetne arome, pojačivači okusa, aditivi... Neki od njih imaju kancerogena svojstva, mogu uzrokovati alergije, bolesti probavnog sustava, alergije, autoimune bolesti...

 

'GORKI' ŠEĆER NA KRAJU: Kava

U umjerenim količinama kava je, poznato je, jako zdrava. Pogoduje mozgu jer kofein može poboljšati raspoloženje i opće kognitivne funkcije, smanjuje rizik za dijabetes tipa 2, štiti od demencije i Parkinsonove bolesti, može smanjiti rizik od ciroze za čak 80%, od raka jetre za 40%, puna je hranjivih tvari i antioksidansa. Ali samo ako je prava. Naime, u mljevenu kavu nerijetko se dodaje slatki krumpir, korijen cikorije ili prženi grah. Najsigurniji ćete biti ako kupujete kavu u zrnu i sami je meljete.

 

Facebook komentari