Piše: Goranka Jureško
Da bi kroz put od neplodnosti do roditeljstva bio što manje traumatičan i bez 'praznog hoda' brinu brojni stručnjaci od ginekologa, embriologa, urologa, citologa, kardiologa, psihijatara... Upravo to je razlog osnivanja Centra za reprodukcijsku medicinu i andrologiju KBC-a Zagreb koji će u potpunosti profunkcionirati u rujnu.
Više od petnaestak Klinika i dakako njihovih stručnjaka bit će na raspolaganju neplodnim parovima i pomagati im da problem riješe što prije odnosno postanu roditelji. Glavni nositelji ovog Centra bit će Klinika za ženske bolesti i porode i Klinika za urologiju KBC-a Zagreb. To također znači da će uz već postojeću banku spermija uskoro proraditi i banka jajnika.
Tako će se čak 15 Klinika uključiti u dijagnostiku i liječenje muške i ženske neplodnosti a sve kako bi cijeli proces što brže završio, bez dodatnog trošenja vremena, naručivanja, uputnica ili bolje rečeno bez tzv. lista čekanja.
“Naš je cilj da neplodni parovi najduže u roku mjesec dana idu na postupak MPO-a nakon što im se postavi dijagnoza. Neće biti, uvjetno rečeno, potrebno 'tristo uputnica' već će čim se par prijavi za ispitivanje plodnosti krenuti cijeli postupak. Neće sami lutati od odjela do odjela već će sami liječnici upućivati pacijente kolegama bez suvišne administracije”, objašnjava prof.dr. Dinka Pavičić Baldani, predsjednica Hrvatskog društva za ginekološku endokrinologiju i humanu reprodukciju.
FOTO: Damir Krajač/HANZA MEDIA
Sporo zamrzavanje
“Osnivanjem androloškog centra pri Klinici za urologiju napravili smo veliki iskorak u dodatnu kvalitetu”, kaže prof.dr. Željko Kaštelan, predstojnik Klinike za urologiju KBC-a Zagreb. Među velike novosti hrvatske medicine sigurno pripada i osnivanje tzv. banke jajnika odnosno Centra za pohranu tkiva jajnika kako će službeno glasiti njezin naziv što bi dodatno moglo povećati uspješnost MPO-a kad je riječ o ženama jer će se osim jajnih stanica u nju pohranjivati i kora jajnika pa i cijeli jajnik u slučajevima kad je to potrebno.
“Radi se o tome da žene reproduktivne dobi koje imaju rak i zato se moraju podvrgnuti teškim kemoterapijama i zračenju, ipak, jednog dana mogu postati majke. Njima će se u buduće moći uzimati dio kore jajnika i pohranjivati u uređaj vrijedna pola milijuna kuna metodom tzv. sporog zamrzavanja. Kad žena završi terapiju i oporavi se odnosno bude htjela postati majka taj dio jajnika vraća se na isto mjesto. To se inače zove ortotopna transplantacija jajnika. U svijetu je već rođeno 130 beba nakon ovog zahvata a još dvije nakon tzv. brzog zamrzavanja jajnika.
Pokazalo se da ova metoda kojom ćemo se mi služiti daje bolje rezultate. Žene nakon toga spontano zatrudne i imaju veću šansu postati majke jer im je sačuvano puno više jajnih stanica nego li kod zamrzavanja samih spolnih stanica”, objašnjava prof.dr. Pavičić Baldani.