Posljednjih godina raste zanimanje za bobičasto voće, i domaće i egzotično. Sve je veća potražnja i za sokovima i džemovima, a prah i ekstrakt bobičastog voća sastojci su farmaceutskih proizvoda. Zimi volimo jesti suho bobičasto voće, što pridonosi preporučenom dnevnom unosu voća općenito. Trajnost mu je poprilično duga i ne zahtijeva posebne uvjete čuvanja.
Suho bobičasto voće sadrži jednostruko nezasićene masne kiseline, prehrambena vlakna, esencijalne aminokiseline, vrijedne mineralne tvari, vitamine i dr. koji svi zajedno pridonose jačanju zdravlja i borbi protiv bolesti.
Snaži imunitet, pomaže kod mršavljenja, smanjuje rizik za rak i bolesti krvožilnog sustava, poboljšava probavu te sprečava prerano starenje.
Aronija
Aronija potječe iz istočnog dijela Sjeverne Amerike, odakle se početkom prošlog stoljeća proširila Europom, ponajprije Njemačkom i Rusijom. Danas se uzgaja diljem istočne Europe. Postoji crna i crvena aronija te njihovi hibridi. Osim za jelo, ova biljka služi i kao ukras. Bogata je antocijaninima pa se njezin sok i ekstrakt koriste u prehrambenoj industriji kao prirodna bojila.
Suha aronija sadrži glukozu i fruktozu, koje joj daju slatku notu. Bogata je vlaknima, među kojima se ističe topljivi pektin, a tu su još celuloza i lignin. Popriličan je sadržaj sorbitola, alkohola koji se kao zaslađivač koristi u proizvodnji dijetetskih proizvoda.
Laksativnog je djelovanja pa konzumiranje suhe aronije pomaže redovitoj stolici i detoksikaciji organizma.
Količina masti i bjelančevina je zanemariva. Od mineralnih tvari izdvajaju se kalij i cink. Kalij pomaže održavanje kiselo-bazične ravnoteže organizma, dok je cink važna karika u zacjeljivanju rana, jačanju imuniteta, a također pomaže zdravlje prostate. Tu su i vitamin B1, koji je nužan za zdravlje živaca, B2 i B3, koji pomažu dobivanje energije iz hranjivih tvari, B6, koji je važan u sintezi bjelančevina, a time i obnovi i izgradnji tkiva i dr.
Postoji crna i crvena aronija te njihovi hibridi.
Aronija sadrži i beta-karoten, koji ima antioksidativnu aktivnost, te vitamin C, koji sudjeluje u stvaranju kolagena te tako pomaže zacjeljivanje rana i strukturu kostiju. Osim toga dovoljna količina vitamina C u organizmu skraćuje trajanje gripe pa je aronija vrlo korisna tijekom zimskih mjeseci. Aronija je izuzetno cijenjena jer je u njoj mnogo više polifenola - procijanidina, antocijanina i fenolnih kiselina nego u mnogim drugim vrstama suhog voća. Ove aktivne komponente izraženog su fiziološkog učinka. To se u prvom redu odnosi na neutraliziranje slobodnih radikala, čime se sprečava oksidacija masti i tako štiti struktura staničnih membrana, ali i brojnih enzimskih sustava organizma.
Regulira krvni tlak
Crveni pigmenti antocijanini, uz antioksidativno, pokazuju protuupalno i antimikrobno djelovanje. Uz to štite jetru od djelovanja različitih štetnih kemikalija, a kod pokusnih životinja sprečavaju gomilanje kadmija u jetri i bubrezima. Aktivne tvari aronije čuvaju sluznicu želuca od nepoželjnog utjecaja alkohola, sprečavaju stvaranje kancerogenih nitrozamina u organizmu, a također štite debelo crijevo od raka. Jedno je istraživanje pokazalo da aronija od oksidativnog stresa štiti eritrocite ronilaca. Polifenoli aronije pokazuju antimutageno djelovanje, a također jačaju imunitet. Nije manje važan ni zaštitni učinak aktivnih tvari aronije na srce i krvne žile.
Sudjeluju u reguliranju krvnog tlaka te sprečavanju stvaranja plaka na unutrašnjoj stijenci krvnih žila. Redovita prisutnost aronije u prehrani snižava povećanu koncentraciju glukoze te ukupnog i lošeg LDL kolesterola u krvi.
Ovi učinci aronije posebno su korisni osobama koje pate od metaboličkog sindroma (debljina, povišeni krvni tlak, povećana koncentracija masnoća, kolesterola i glukoze u krvi).