Mediteranska prehrana, bazirana na biljnim namirnicama, može učiniti čuda za tjelesnu sposobnost za vježbanje. I to u samo četiri dana, tvrdi se u istraživanju objavljenom u publikaciji Journal of the American College of Nutrition.
Prehrana na sredozemni način bogata je voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, orašastim voćem, sjemenkama, maslinovim uljem, umjereno se jede riba, meso još rjeđe, umjereno se pije crno vino - sve te namirnice sadrže sastojke koji čuvaju srce i žile i sprečavaju razvoj kroničnih bolesti pa mogu biti ključ za dug i zdrav život.
Mnoge od njih sadrže antioksidanse i nitrate te imaju protuupalno i alkalizirajuće djelovanje.
Koliko mogu utjecati na vježbanje?
Tim stručnjaka s Univerziteta Saint Louis, pod vodstvom prof. Edwarda Weissa, angažirali su za istraživanje sedam žena i četiri muškarca koji su bili rekreativno aktivni, navedeno je. Nakon četiri dana uglavnom biljne mediteranske prehrane trebali su pretrčati pet kilometara na pokretnoj traci. Nakon stanke od oko dva tjedna isti su ljudi prebačeni na tipičnu zapadnjačku prehranu (s rafiniranim šećerom, soli, zasićenim masnoćama) tijekom iduća četiri dana. I potom su opet trebali pretrčati pet kilometara. U oba su slučaja sudionici prošli i test snage mišića ruku, kao anaerobnu vježbu.
Rezultati su pokazali da su nakon četiri dana mediteranske prehrane sudionici trčali šest posto brže nego nakon zapadnjačke, a puls i osjećaj umora bili su podjednaki. Učinak različite prehrane nije primijećen kod anaerobne vježbe.
"Naša otkrića pokazujuda mediteranska prehrana utječe na tjelesne sposobnosti čak i u vrlo kratkom periodu od četiri dana. Mnogi nutrijenti iz tipičnih mediteranskih namirnica i zasebno poboljšavaju sportsku izvedbu, trenutačno ili u roku od nekoliko dana. No, taj se učinak gubi vrlo brzo nakon prelaska na zapadnjačku prehranu, čime se samo naglašava važnost dugoročnog pridržavanja mediteranske prehrane" ističe prof. Weiss.
Što to dokazuje?
"Ova studija pruža dokaze da je prehrana koja je dobra za zdravlje općenito, dobra i za bolje rezultate kod vježbanja. To je važno, jer sportaši, baš kao i opća populacija, često jedu nezdravu hranu. Sada mogu dobiti poticaj da se hrane kvalitetnije", zaključio je prof. Weiss.